Kanton Sarajevo Ministarstvo prometa Direkcija za puteve Sarajevo

ZAHTJEV ZA IZDAVANJE OKOLINSKE DOZVOLE ZA XII TRANSFERZALU – Kanton Sarajevo Lokacija: 100m prije Stupske petlje- do granice entiteta

Juli 2009.

Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole za XII transferzalu, Kanton Sarajevo, dionica 100m prije Stupske petlje – granica entiteta

OPĆI PODACI O RADU Naručilac:

Kanton Sarajevo, Ministarstvo prometa, Direkcija za puteve Hamida Dizdara 1. Sarajevo

Izvršilac:

Institut za hidrotehniku GraĎevinskog fakulteta Sarajevo Stjepana Tomića 1 71000 Sarajevo tel: + 387 33 212 466/7 fax: + 387 33 207 949 E-mail: [email protected] Web: http://www.heis.com.ba

Naslov projekta:

Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole za XII transferzalu

Šifra projekta:

Narudţba

ObraĎivači:

Sabina Hadţiahmetović, dipl.ing.graĎ. Semra Fejzibegović, dipl. ing. maš Nijaz Zerem, sam. tehn. saradnik M. Sc. Sanda Midţić, dipl.ing.graĎ. M. Sc. Dragana Selmanagić, dipl. ing.graĎ. M. Sc. Vukašin Balta, dipl.ing.geol.

Interna kontrola:

M. Sc.. Irem Silajdţić,

Vrijeme izrade:

Mart - Juli 2009. godine

dipl.inţ.okol.

II

Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole za XII transferzalu, Kanton Sarajevo, dionica 100m prije Stupske petlje – granica entiteta

NETEHNIČKI REZIME OPIS PROJEKTA U Prostornom planu Kantona Sarajevo i Urbanističkom planu Grada Sarajeva, XII transferzala predstavlja prometnicu ranga gradske magistrale sa dva odvojena kolovoza sa po dvije prometne trake, sa denivelisanim raskršćem sa Glavnom gradskom magistralom (prometnica sa dva odvojena kolovoza, sa po tri prometne trake i razdjelnim pojasom u kom je smještena dvije tramvajske pruge, prolazi kroz grad Sarajevo u pravcu Centar grada – Ilidţa) i Juţnom longitudinalom (primarna gradska prometnica na potezu od mosta Suade i Olge – do VI transferzale). U koridoru po Generalnom urbanističkom planu – GUP-u, planirane transferzale, izveden je jedan kolovoz sa dvije prometne trake. Obzirom na stalni porast broja stanovnika glavnog grada BiH, te svakodnevni porast broja automobila koji egzistiraju u gradu, ali i dolaze u glavni grad, u području XII transferzale koja predstavlja jedan od glavnih ulaza/izlaza iz grada Sarajeva u pravcu Zenice, Foče, kao i u pravcu Mostara, osobito na Stupskoj petlji, svakodnevno su velike prometne guţve. Rekostrukcija ove prometnice u gradsku magistralu, od izuzetne je vaţnosti i predstavlja neodloţivu potrebu u cilju rasterećenja prometa na izlazu/ulazu u glavni grad BiH, ali i za ostvarenje brţe prometne veze sa drugim entitetom BiH. Osnovne tehničke karakteristike, koje će transferzala dobiti rekonstrukcijom su: računska brzina 60 km/h 4 prometne trake (po dvije za svaki pravac kretanja) širine 3,55m (3,25m+0,30m) širina traka na rampama A, B,C i D su 3,30m (3,00m+0,30m) širina isključnih i uključnih traka 3,00m razdjelni pojas izmeĎu kolovoznih površina, širine 3,00m - 4,50m razdjelni pojas izmeĎu kolovozne i pješačke površine, širine 0-1,50m pješačka staza širine 1,60m – 3,00m bankina uz pješačku stazu širine 1,00 m OPIS OKOLIŠA Koridor ceste dominantno prolazi kroz naseljena i urbanizirana područja grada Sarajeva, i to Općine Ilidţa i Novi Grad. Početak trase je u području naselja Stup. Početna tačka trase nalazi se neposredno uz rijeku Miljacku i ujedno predstavlja kraj Lot-a 2-a Sarajevske obilaznice. Područje obuhvata trase XII transferzale je u Urbanističkom planu grada Sarajeva stambenoposlovna zona i zona aerodromskog prometa, pa u njenom prostoru obuhvata ne egzistira plodno tlo, koje se koristi ili bi se moglo koristiti u poljoprivredne svrhe, niti pejzaţne vrijednosti. Trasa XII transferzale nije smještena unutar definiranih vodozaštitnih zona. MeĎutim, trasa prelazi preko rijeke Miljacke (neposredno prije početne tačke XII transferzale) i preko rijeke

III

Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole za XII transferzalu, Kanton Sarajevo, dionica 100m prije Stupske petlje – granica entiteta

Dobrinje, a u njenom širem okruţenju je i veći broj njihovih pritoka, odnosno vrela na juţnom (S) i jugozapadnom (SW), rubnom dijelu Sarajevskog Polja. Ovdje treba imati na umu i dominantnu zastupljenost aluvijalnih sedimenata i sedimenata prve rječne terase, te uvaţavajući činjenicu njihovih dobrih akumulativnih i filtracionih karakteristika, moguće je transponiranje zagaĎujućih materija u okolni prostor. Smjer i jačina vjetra su pod velikim uticajem lokalne topografije. Trasa XII transferzale je smještena u Sarajevskom polju, koje se nalazi na uzvišici od 500m nadmorske visine, u kotlini okruţenoj planinama na zapadu/sjeverozapadu koje doseţu 550-700m, na sjeveru /sjeveroistoku 600-800m, a na jugu 600-1,500m. Ovakve geološke strukture usmjeravaju vjetar sa sjeverozapada prema jugozapadu. U skladu sa ovim, najveća količina zagaĎujućih supstanci u zraku će se kretati preko izgraĎenog i naseljenog područja naselja Stup, u pravcu središta Općine Ilidţa, do rijeke Ţeljeznice. Obzirom da dolina uglavnom skreće pravac vjetrova, to će vjetar dolaskom iz pravca sjeverozapadano od trase, nastaviti kretanje u pravcu doline Ţeljeznice. Ovo ukazuje da će se najveće količine zagaĎujućih sustanci iz zraka odnositi i taloţiti, u izgraĎenom dijelu naselja Stup i Ilidţa, te uz obalu rijeke Ţeljeznice. Prostor kroz koji je voĎena trasa ceste ne predstavlja zakonom zaštićena prirodna područja, niti će izgradnjom ceste izravno biti ugroţena takva područja. U Izvještaju za kvalitetu zraka za 2008., koju je Federalni hidrometeorološki zavod uradio za 2008. prezentirani su rezultati stanja kvalitete zraka u Sarajevu, te je konstatirano da utvrĎeni statistički parametri koncentracija SO2, NO, NO2, NOx, CO i O3 nisu prelazili granične vrijednosti utvrĎene Pravilnikom o graničnim vrijednostima kvaliteta zraka, (“Sluţbene novine F BiH” broj 12/05). Područje XII transferzale predstavlja stambeno-poslovnu zonu, u kojoj se nalazi Aerodrom Sarajevo. Ovo područje je izloţeno frekventnom cestovnom prometu, ali i zračnom. Nivo buke u ovom području je iznad maksimalno dozvoljenih vrijednosti nivoa vanjske buke za dato područje od 60 dB, koji je propisan u skladu sa Zakon o zaštiti od buke, Sluţbene Novine Kantona Sarajevo br.26/07– dozvoljeni nivo za IV zonu. Na području trase XII transferzale od kulturno-historijskog naslijeĎa, egzistira Pravoslavno i Katoličko groblje Stup, koji je evidentirano u Listi evidentiranih, prethodno zaštićenih i zaštićenih nepokretnih Spomenika kulture i prirodne baštine Kantona Sarajevo. Ovo groblje se nalazi na lokalitetu Stupske petlje, gdje se očekuju veliki graĎevinski radovi, osobito tijekom izgradnje Rampe C, natuptnjaka, te potuptnjaka kroz rampu C. Na ovoj lokaciji egzistira i staro šehidsko mezarje u blizini tramvajske pruge, koje datira iz kraja XV i početka XVI stoljeća. Stoga, negativni utjecaji na ova groblje tijekom gradnje su mogući. TakoĎer, u prostoru obuhvata trase nalazi se Tunel spasa Butmir na stacionaţi 2+880,00, koji je zaštićeni spomenik kulture prema Listi evidentiranih, prethodno zaštićenih i zaštićenih nepokretnih Spomenika kulture i prirodne baštine Kantona Sarajevo. Obzirom da se kuća, koja predstavlja početnu stacionaţu Tunela spasa nalazi cca. 17 m udaljena od ivice trupa prometnice, tijekom gradnje i eksploatacije prometnice, neće doći do negativnih utjecaja na ovaj objekt. IDENTIFIKACIJA, ANALIZA I VREDNOVANJE UTJECAJA Kao rezultat aktivnosti na pripremi i izgradnji planirane prometnice identificirani su, analizirani i vrjednovani sljedeći mogući utjecaji na okoliš, koji su ovdje dati u tabelarnom prikazu.

IV

Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole za XII transferzalu, Kanton Sarajevo, dionica 100m prije Stupske petlje – granica entiteta

Utjecaj Na vode: GraĎevinski radovi (duboki iskopi, uništavanje i skidanje prirodnog pokrovnog sloja, i drugo). Na taj način mogući su poremećaji prirodnih pravaca prihranjivanja, a ujedno skidanjem pokrovnog sloja i stvaranjem novih slivnih površina zamućena ili na drugi način onečišćena voda brzo se drenira u podzemlje.  GraĎevinski strojevi – potencijalna opasnost od prosipanja ili akcidentnih izlijevanja nafte i naftnih derivata, odbacivanje motornih ulja i sličnog otpada.  Nekontrolirano deponiranje iskopanog materijala.  Korištenje neprikladnih materijala za graĎenje.  Nekontrolirana odvodnja sanitarnih voda i onečišćenih oborinskih voda.

Na kvalitetu zraka: Onečišćenje zraka uzrokovano prašinom i dimom od graĎevinskih mašina

Pripremanje i gradnja zahvata Značaj utjecaja Mjere ublaţavanja  Primjena dobrih praksi upravljanja Značajan, potrebno je gradilištem navedenih u Planu primijeniti mjere upravljanja otpadom, koji je u prilogu prevencije. ovog zahtjeva  Sav materijal od iskopa koji neće biti odmah upotrijebljen u graditeljskim aktivnostima mora biti deponiran na za to predviĎenim lokacijama zaštićenim od pojave erozije.  Ne dozvoljava se skladištenje goriva i maziva duţ trase ceste.  Kod pretakanje goriva i maziva na graĎevinskim strojevima koristiti zaštitne folije.  Provoditi učestalo i kontrolirano zbrinjavanje komunalnog i opasnog otpada na propisan način, odnosno zabraniti bilo kakvo privremeno ili trajno odlaganje otpadnog materijala na okolno tlo, te osigurati nepropusne kontejnere za otpad.

Značajan, potrebno poduzimati mjere zaštite za kvalitetu zraka u zoni planiranog zahvata.



   



IzvoĎač radova je duţan koristiti biorazgradiva sredstva za podmazivanje i ulje za mjenjače. Odrţavanje, punjenje i čišćenje mašina će se vršiti izvan gradilišta i van područja površinskih voda.



Kako bi se negativni utjecaji na rijeku Dobrinju i riječne obale sveli na minimum, poslovi na izradi temelja za obalne stupove, pri rekonstrukciji mosta na rijeci, trebali bi se izvoditi u sezoni niskog vodostaja, a što je najčešće u toku ljetnih mjeseci od jula pa do septembra. Preporučeno je da se ovo uzme u obzir prilikom izrade dinamike izvoĎenja radova



Restauracija obala rijeke Dobrinje nakon rekonstrukcije mosta, radi izgradnje transferzale, treba se osigurati ponovnim zasaĎivanjem oštećenih područja odgovarajućom vegetacijom

U cilju sprječavanja emisije prašine, izvoĎač radova je duţan transport asfalta, šljunka, kamenog i zemljanog materijala, te drugih materijala, vršiti ceradom prekrivenim kamionima Transport kamena i šljunka, IzvoĎač radova je duţan vršiti u vlaţnom stanju Brzina kretanja transportnih vozila ne treba prelaziti 30 km/h IzvoĎač radova kod transporta treba izbjegavati prazni hod IzvoĎač radova će biti obavezan da kupuje materijal od postojećih kamenoloma i pozajmišta materijala i asfaltnih baza, koji rade po vaţećim okolinskim dozvolama.

V

Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole za XII transferzalu, Kanton Sarajevo, dionica 100m prije Stupske petlje – granica entiteta

Utjecaj

Na vizualne vrijednosti:  Nema utjecaja Na korištenje i organizaciju prostora:  Do odreĎenih negativnih utjecaja moţe doći uslijed izvoĎenja radova na rekonstrukciji Stupske petlje, te rekonstrukciji priključnih prometnica na XII transferzalu  Prisustvo velikog broja mehanizacije u uskom području zahvata, dodatno moţe negativno utjecati na korištenje i organizaciju prostora, osobito na lokaciji Stupske petlje. Na kulturno povijesnu baštinu:

Pripremanje i gradnja zahvata Značaj utjecaja Mjere ublaţavanja  Ukoliko izvoĎač procijeni da je neophodno da u zoni graĎenja instalira vlastitu betonaru, duţan je ishoditri okolinsku dozvolu, prema proceduri reguliranoj Zakonom o zaštiti okoliša FBiH (33/03)  IzvoĎač radova mora poštovati Program organizacije prometa tijekom izvoĎenja radova, koji treba biti uraĎen prije početka izvoĎenja radova, a koji treba da spriječi guţve i zastoje u prometu u prostoru obuhvata trase.  IzvoĎač će specifirati i slijediti mjere za kontrolu sve prašine nastale rukovanjem opremom i/ili tijekom sanacijskih radova. IzvoĎač će predati plan u kojem su navedeni predloţeni putevi za prijevoz materijala i dat će izjave o predloţenoj metodi kontrole prašine tamo gdje se prijevoz kroz naselja ne moţe izbjeći. IzvoĎač je duţan da u toku izgradnje puta stalno vrši prskanje nepokrivenih površina, koristi pokrivače za pokrivanje suhog materijala.  Raznošenje prekomjernih emisija prašine sa lokacija radova prema stambenim objektima minimizirati postavkom privremenih vertikalnih barijera (panela), kao i povremenim obaranjem prekomjerne prašine prskanjem radnih površina minimalnom količinom vodene magle.  IzvoĎač radova je duţan da osigura da je sva graĎevinska oprema licencirana i odobrena u skladu sa domaćim propisima, po mogućnosti certificirana u skladu sa EU standardima.  IzvoĎač radova je duţan koristiti suvremene strojeve i vozila koja ispunjavaju okolišne standarde u pogledu emisije štetnih gasova (potpunije sagorijevanje), upotrebu filtera za smanjenje emisije čestica čaĎi, nabavku i upotrebu goriva koje ima povoljan kemijski sastav (nizak sadrţaj sumpora), te efikasno/sigurno pretakanje. Nije potrebno primijeniti mjere zaštite. Značajan, potrebno je  Uraditi Pogram organizacije prometa primijeniti mjere zaštite. prije početka izvoĎenja radova, za vozila i pješake, kako ne bi dolazilo da zastoja u prometu tijekom izvoĎenja radova.  Ograničiti kretanje teške mehanizacije prilikom izgradnje prometnice, odnosno koristiti postojeću mreţu putova, koju nakon završetka graĎevinskih radova treba sanirati.

Vrlo značajan, potrebno



Obavezno

primijeniti

predloţenu

VI

Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole za XII transferzalu, Kanton Sarajevo, dionica 100m prije Stupske petlje – granica entiteta

Utjecaj  Kulturno-povijesna dobra u području zahvata mogu biti izravno ugroţena izgradnjom, budući da se veliki graĎevinski radovi očekuju u na lokaciji gdje su evidentirana ova dobra.

Utjecaj na floru i vegetaciju:  Područje obuhvata trase je urbanizirano i predstavlja stambeno poslovnu zonu, a evidentirane su dvije lokacije na kojima postoji flora i vegetacija Utjecaj na faunu:  Područje obuhvata trase je urbanizirano i predstavlja stambeno poslovnu zonu, a evidentirane su dvije lokacije na kojima postoji flora i vegetacija. Fauna je zbog dugog korištenja prometnice i aerodroma u njenoj blizini, napustila svoja boravišta i povukla se u ekosistem Utjecaj na tlo i poljoprivredno zemljište:  U području obuhvata trase je urbanizirano i predstavlja stambeno poslovnu zonu

Pripremanje i gradnja zahvata Značaj utjecaja Mjere ublaţavanja je primijeniti mjere tehnologiju izvoĎenja radova u zaštite. Izvedbenom projektu, na rekonstrukciji natputnjaka iznad Gradske longitudinale na lokaciji Stupske petlje (sa konzolnim prepustima na jednu i na drugu stranu, a skela za konzolne prepuste treba da se osloni na proširenu naglavnu gredu iznad šipova), koja omogućava radove bez izmještanja grobova.  Prije izvoĎenja radova, neophodno je dobiti suglasnost Pravoslavne i katoličke crkve za predloţenu tehnologiju graĎenja  Ukoliko se tijekom izvoĎenja radova na iskopu pothodnika ispod Gradske longitudinale (tramvajske pruge) eventualno pronaĎu arheološki nalazi ili tragovi dobara kulturno-povijesne vrijednosti, radove obustaviti, teobavijestiti Zavod za zaštitu kulturnohistorijskog i prirodnog  Organizacijom gradilišta potrebno je u onemogućiti bilo kakve aktivnosti koje bi mogle oštetiti kulturno dobro (uzimanje materijala, deponiranje materijala, manipulativne kretnje mašina i slično).  Ukoliko se tijekom izvoĎenja radova eventualno pronaĎu arheološki nalazi ili tragovi dobara kulturno-povijesne vrijednosti, potrebno je radove obustaviti i o tome izvijestiti Zavod. Neznatan, zaštita flore i vegetacije osigurati će se provoĎenjem ostalih preporučenih mjera zaštite. Nema utjecaja.

Nema utjecaja.

Utjecaj na infrastrukturu:  U trupu prometnice nalazi se postojeća infrastruktura podzemnih instalacija vodovoda, kanalizacije, telekomunikacija, električne rasvjete, gasovoda, a na trasi egzistiraju i stubovi električne rasvjete.

Značajan, potrebno je poduzeti mjere zaštite.

Utjecaj na razinu buke:

Značajan,





potrebno

je



Prije početka izvoĎenja radova, uraditi projekt izmještanja instalacija koje egzistiraju u i na trupu prometnice, te dobiti saglasnosti vlasnika instalacija za projekt Projekt izmještanja instalacija ugraditi u tendersku dokumentaciju za izvoĎenje radova IzvoĎač

radova

je

duţan

koristiti

VII

Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole za XII transferzalu, Kanton Sarajevo, dionica 100m prije Stupske petlje – granica entiteta

Utjecaj  Povećanje razine buke uslijed rada teških strojeva i prilikom rušenja objekata

Utjecaj na prirodne resurse:  Nedostatak zemljanog materijala za nasip rezultira potrebom za otvaranje pozajmišta. Preseljenje:  Na trasi prometnice egzistira odreĎeni broj izgraĎenih graĎevina, koji će se izgradnjom transferzale moratu rušiti. Rizik od akcidenata:  Kada se planirane mjere zaštite okoliša u fazi eksploatacije pokaţu kao neuspješne.  Akcidentne situacije koje se mogu desiti u fazi izvoĎenje radova i radova na odrţavanju puta u eksploataciji.  Četvrta grupa mogućih rizika pojavljuje se kao posljedica pojave prirodnih katastrofa koje se mogu pojaviti u vidu poplava ili zemljotresa.

Utjecaj Na vode:  ZagaĎenje oborinske vode koje padne na prometnicu uslijed gubitaka iz sistema za pogon i podmazivanje (benzin, nafta, motorna ulja, tekućine za hlaĎenje i kočenje), ostataka guma i produkti trošenja habajućeg sloja (ostaci asfalta i bitumena), emisija produkata sagorijevanja pogonskog goriva (olovo i olovni spojevi, nesagorjeli ugljikovodici, dušični oksidi, čaĎa i katran).  Iznenadna zagaĎenja izazvana prometnim nesrećama. Akcidentne situacije dovode do razlijevanja i prosipanja štetnog i opasnog materijala, najčešće su nesreće u kojima dolazi do razlijevanja naftnih derivata koji imaju veliku sposobnost difuzije u teren i podzemlje. Zbog sloţenosti tečenja i zadrţavanja vode u podzemlju zagaĎenje

Pripremanje i gradnja zahvata Značaj utjecaja Mjere ublaţavanja primijeniti mjere zaštite. suvremene strojeve i vozila koja imaju izolirane izvore buke (motori; ispušni sistem). To podrazumijeva preteţno nabavku novih mašina ili mjere ugradnje dopunske zvučne izolacije, kao i stalno odrţavanje ispravnosti zvučne izolacije.  Preporučuje se rad mehanizacije samo u periodu od 07-20 sati (na svim dijelovima trase koja je udaljena manje od 60 m od naselja). Neznatan. Nisu potrebne posebne mjere zaštite.

Značajan, potrebno je primijeniti mjere zaštite.



U narednom periodu, potrebno je izraditi Elaborat o eksproprijaciji i kroz investicioni program omogućiti vlasnicima pravično obeštećenje, tako da mogu riješiti novo stambeno pitanje/poslovno rješenje  Potrebno je izraditi plan ţurne intervencije u slučaju akcidenata.

Eksploatacija zahvata Značaj utjecaja Mjere ublaţavanja  Zaštiti površine osjetljive na eroziju Premda se utjecaj gradnje sredstvima stabilizacije i biljkama koje i eksploatacije planiranog sprječavaju eroziju. zahvata na površinske i  Redovito odrţavanje sustava podzemne vode odvodnje. procjenjuje kao neznatan  Ukoliko rezultati praćenje stanja voda i potrebno je taj utjecaj poljoprivrednog tla pokaţu povećanu dodatno ublaţiti dodatnim razinu onečišćenja, znači da mjerama koje su se predviĎeni sustav zaštite nije dobro odnose na najbolje prakse proveden ili nije djelotvoran. U tom upravljanja oborinskim slučaju treba ţurno utvrditi razloge vodama sa prometnice, uslijed kojih je došlo do onečišćenja, te koje su učinkovite, prema potrebi predvidjeti dodatne pouzdane i jeftine u mjere zaštite. pogonu i odrţavanju.

VIII

Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole za XII transferzalu, Kanton Sarajevo, dionica 100m prije Stupske petlje – granica entiteta

Utjecaj naftnim derivatima ima karakter dugotrajnog djelovanja. ZagaĎenja se mogu aktivirati u različitim hidrološkim uvjetima. Na kvalitetu zraka:  Onečišćenje zraka uzrokovano komponentama koje su produkti izgaranja uslijed rada motora. Najveći utjecaj prometa je koncentracijama dušikovog okida. Na korištenje i organizaciju prostora:  Puštanje u promet transferzale, omogućiti će bolje uvjete za korištenje i organizaciju prostora, kako za vozače, tako i za pješake, osobito na lokaciji Stupske petlje, gdje će boljoj organizaciji prometa pomoći izgradnja podhodnika i potputnjaka. TakoĎer, boljim uvjetima korištenja prostora značajno će doprinijeti puštanje u promet podhodnika na stacionaţi 2+920,00 Na kulturno povijesnu baštinu:  Ukoliko prilikom izgradnje ceste bude osigurana prezentacija pojedinih lokaliteta ili dobara kulturno-povijesnog nasljeĎa koja do sada nije bila prisutna, moţe se reći da je postignut pozitivni utjecaj na naslijeĎe. Utjecaj na floru i vegetaciju:  Područje obuhvata trase je urbanizirano i predstavlja stambeno poslovnu zonu, a evidentirane su dvije lokacije na kojima postoji flora i vegetacija Utjecaj na tlo i poljoprivredno zemljište:  .Područje obuhvata trase je urbanizirano i predstavlja stambeno poslovnu zonu Utjecaj na razinu buke:  Povećanje razine buke izazvane prometom Rizik od akcidenata:  Prva grupa mogućih rizika prisutna je u svim situacijama kada se planirane mjere zaštite okoliša u fazi eksploatacije pokaţu kao neuspješne.  Druga grupa mogućih rizika vezana je za akcidentne situacije koje se mogu desiti u fazi izvoĎenje radova i radova na odrţavanju puta u eksploataciji.  Treća grupa mogućih rizika vezana je za akcidentne situacije

Eksploatacija zahvata Značaj utjecaja Mjere ublaţavanja

Neznatan, nije potrebno poduzimati posebne mjere zaštite za kvalitetu zraka u zoni planiranog zahvata.

Pozitivan utjecaj

Neznatan, zaštita flore i vegetacije osigurati će se provoĎenjem ostalih preporučenih mjera zaštite.. Neznatan, nisu potrebne mjere zaštite.

Neznatan, nisu potrebne mjere zaštite. Vrlo značajan

Potrebno je izraditi plan ţurne intervencije u slučaju akcidenata. Koji treba da sadrţi najmanje sljedeće elemente:  Ukoliko doĎe do havarija vozila koje nosi opasni teret u praškastom ili granularnom stanju, zaustavlja se promet i upućuje se zahtjev specijaliziranoj sluţbi koja treba da obavi operaciju uklanjanja opasnog tereta i asanaciju kolovoza. Rasuti praškasti ili granulirani materijal se mora ukloniti sa kolovoza isključivo mehaničkim putem (vraćanjem u novu

IX

Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole za XII transferzalu, Kanton Sarajevo, dionica 100m prije Stupske petlje – granica entiteta

Utjecaj kao posljedica udesa vozila koja transportiraju opasne materije.  Četvrta grupa mogućih rizika pojavljuje se kao posljedica pojave prirodnih katastrofa koje se mogu pojaviti u vidu poplava ili zemljotresa.

Pozitivni utjecaji:  Povećanje sigurnosti prometa – cesta je projektirana za visoki prometni standard.  Poboljšanje uvjeta prometa pješaka na lokaciji Stupske petlje  Rasterećenje ulaza i izlaza iz glavnog grada BiH, te gradske mreţe prometnica.  Poboljšanje prometne veze izmeĎu dva entiteta  Poboljšanje i ubrzanje dolaska/odlaska sa aerodroma u pravcu grada Sarajeva, te prema drugim prometnim pravcima.

Eksploatacija zahvata Značaj utjecaja Mjere ublaţavanja prikladnu ambalaţu, čišćenjem, usisavanjem, itd.), bez ispiranja vodom.  Ukoliko doĎe do havarije vozila sa tečnim opasnim materijama, odmah se zaustavlja promet i alarmira nadleţna sluţba i angaţiraju specijalizirane ekipe za sanaciju havarije. Prosuta materija se uklanja sa kolovoza posebnim sorbentima. Ukoliko je tečnost dospjela van profila i zagadila tlo sanacija se vrši njegovim uklanjanjem. Sve materije prikupljene na ovaj način tretiraju se prema posebnim postupcima regeneracije ili se deponiraju na, za takve materije predviĎenim odlagalištima. Značajni

MONITORING STANJA OKOLIŠA Obzirom na potencijalne identificirane negativne utjecaje tijekom gradnje i korištenja transferzale, predviĎa se i plan monitoringa stanja okoliša. Osnovna zadaća plana monitoringa jeste sagledavanje efekata preventivnih i zaštitnih mjera i uvoĎenje neophodnih poboljšanja i ispravki. Od posebnog je značaja za trajno očuvanje kvalitete vodnih resursa. Obzirom da u zoni planiranog zahvata nema izvora podzemnih voda, koji se koriste za vodosnabdijevanje, akcent u cilju očuvanja kvalitete vodnih resursa je dat na površinskim vodama, obzirom da se prometnica gradi u blizini vodotoka Miljacka i Dobrinja. Na ovim vodotocima, u okviru izrade Zahtjeva uzeti su uzorci vode za ispitivanje kvalitete, utvrĎeno trenutno stanje i predloţen monitoring tijekom izvoĎenja radova. Predloţenim planom redovnog praćenja kvalitete vode tijekom gradnje moguće je kontrolirati efikasnost provedenih mjera zaštite i prema potrebi intervenirati dodatnim mjerama. U cilju očuvanja kvalitete ţivljenja u stambenim naseljima uz transferzalu, tijekom graĎenja planira se monitoring kvalitete zraka i razine buke.

X

Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole za XII transferzalu, Kanton Sarajevo, dionica 100m prije Stupske petlje – granica entiteta

NACRT OSNOVNIH ALTERNATIVA Alternativa ovoj transferzali podrazumijeva njenu neizgradnju. Scenarij "bez projekta" ne bi promijenio sadašnju nezadovoljavajuću situaciju zagušenja prometa, koja bi se u stvari pogoršavala vremenom, povećavanjem kako lokalnog, tako i tranzitnog prometa. ZAKLJUČAK U okviru Zahtjeva za izdavanje okolišne dozvole analiziran je namjeravani zahvat odnosno graĎevinsko-tehnička rješenja, šira i uţa lokacija i područje utjecaja zahvata kroz odnos zahvata s dokumentima prostornog ureĎenja. Nakon toga procijenjeni su mogući negativni i pozitivni utjecaji koji bi nastali izgradnjom transferzale, kao i mjere kojima se negativni utjecaji mogu spriječiti odnosno ublaţiti. Za analize i ocjene neposrednog utjecaja transferzale na okoliš, razmatran je prostor obuhvata i to 250 metara obostrano od osi ceste. Temeljem ovih analiza moţe se zaključiti da planirani zahvat, uz poduzimanje svih mjera ublaţavanja/zaštite navedenih u ovoj studiji, neće imati značajniji negativan utjecaj na neposredni okoliš na predmetnom lokalitetu.

XI

Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole za XII transferzalu, Kanton Sarajevo, dionica 100m prije Stupske petlje – granica entiteta

SADRŢAJ 1

IME I ADRESA INVESTITORA .............................................................................................................. 1

2

UVOD ........................................................................................................................................................... 1

3

OPIS PROJEKTA ZA KOJI SE IZDAJE DOZVOLA ........................................................................... 2 3.1 3.2

4

PROSTORNE KARAKTERISTIKE TRANSFERZALE ........................................................................ 2 TEHNIČKE KARAKTERISTIKE TRANSFERZALE ............................................................................ 3

OPIS LOKACIJE PROJEKTA ................................................................................................................. 8 4.1 4.2 4.3 4.4 4.5 4.6 4.7 4.8 4.9 4.10 4.11 4.12 4.13

PROSTORNO PLANSKA DOKUMENTACIJA ..................................................................................... 8 STANOVNIŠTVO ....................................................................................................................................10 KLIMA ......................................................................................................................................................10 ZRAK .........................................................................................................................................................13 BUKA ........................................................................................................................................................15 GEOLOŠKE I GEOMORFOLOŠKE KARAKTERISTIKE .................................................................16 HIDROGEOLOŠKE I HIDROLOŠKE KARAKTERISTIKE ..............................................................17 KULTURNO-POVIJESNA BAŠTINA...................................................................................................21 KORIŠTENJE I ORGANIZACIJA PROSTORA ...................................................................................22 TLO I POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE ..............................................................................................23 FLORA I FAUNA .....................................................................................................................................24 PEJZAŢ .....................................................................................................................................................25 INFRASTRUKTURA...............................................................................................................................28

5

OSNOVNE I POMOĆNE TVARI ........................................................................................................... 28

6

IZVORI EMISIJA I MOGUĆI UTJECAJI NA OKOLIŠ .................................................................... 29 6.1 6.1.1 6.1.2 6.2 6.2.1 6.2.2 6.3 6.3.1 6.3.2 6.4 6.5 6.5.1 6.5.2 6.6 6.6.1 6.6.2 6.7 6.7.1 6.7.2 6.8 6.8.1 6.9 6.10

7

UTJECAJ NA VODE ................................................................................................................................29 UTJECAJI NA VODE TIJEKOM GRAĐENJA ............................................................................. 29 TIJEKOM KORIŠTENJA CESTE I U SLUČAJU IZNENADNOG ZAGAĐENJA ......................... 30 UTJECAJ NA KVALITETU ZRAKA ....................................................................................................30 TIJEKOM GRAĐENJA ZAHVATA ............................................................................................... 31 TIJEKOM KORIŠTENJA ZAHVATA ............................................................................................ 31 UTJECAJ NA RAZINU BUKE ...............................................................................................................32 TIJEKOM GRAĐENJA ZAHVATA ............................................................................................... 32 TIJEKOM KORIŠTENJA ZAHVATA ............................................................................................ 32 UTJECAJ NA VIZUALNE VRIJEDNOSTI ...........................................................................................32 UTJECAJ NA KORIŠTENJE I ORGANIZACIJU PROSTORA ..........................................................32 TIJEKOM GRAĐENJA ZAHVATA ............................................................................................... 32 TIJEKOM KORIŠTENJA ZAHVATA ............................................................................................ 33 UTJECAJ NA KULTURNO-POVIJESNU BAŠTINU ..........................................................................33 TIJEKOM GRAĐENJA ZAHVATA ............................................................................................... 33 TIJEKOM KORIŠTENJA ZAHVATA ............................................................................................ 33 UTJECAJ NA FLORU I FAUNU ............................................................................................................34 TIJEKOM GRAĐENJA ZAHVATA ............................................................................................... 34 TIJEKOM KORIŠTENJA ZAHVATA ............................................................................................ 34 UTJECAJ NA TLO I POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE .....................................................................34 TIJEKOM GRAĐENJA I KORIŠTENJA ZAHVATA ..................................................................... 34 UTJECAJ NA INFRASTRUKTURU ......................................................................................................35 POZITIVNI UTJECAJI ............................................................................................................................35

MJERE ZA USKLAĐIVANJE OBAVEZA OPERATORA ................................................................. 35 7.1 MJERE SPRJEČAVANJA I SMANJENJA ŠTETNIH UTJECAJA NA VODE..................................35 7.1.1 TIJEKOM PRIPREME I GRADNJE ZAHVATA ........................................................................... 35 7.1.2 TIJEKOM KORIŠTENJA CESTE I U SLUČAJU IZNENADNOG ZAGAĐENJA ......................... 35 7.2 MJERE ZAŠTITE KVALITETE ZRAKA ..............................................................................................36 7.2.1 TIJEKOM PRIPREME I GRADNJE ZAHVATA ........................................................................... 36 7.3 MJERE ZA SMANJENJE NEGATIVNIH UTJECAJA NA KORIŠTENJE I ORGANIZACIJU PROSTORA .............................................................................................................................................................36

1

Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole za XII transferzalu, Kanton Sarajevo, dionica 100m prije Stupske petlje – granica entiteta

7.3.1 TIJEKOM PRIPREME I GRADNJE ZAHVATA ........................................................................... 36 7.4 MJERE ZA SPRJEČAVANJE NEGATIVNIH UTJECAJA NA KULTURNO-POVIJESNO NASLIJEĐE .............................................................................................................................................................37 7.4.1 TIJEKOM PRIPREME I GRADNJE ZAHVATA ........................................................................... 37 7.5 MJERE ZA SMANJENJE NEGATIVNIH UTJECAJA NA INFRASTRUKTURU ...........................37 7.5.1 TIJEKOM PRIPREME I GRADNJE ZAHVATA ........................................................................... 37 7.6 MJERE ZAŠTITE KOD PRESELJENJA STANOVNIŠTVA...............................................................37 7.7 POSEBNE MJERE ZAŠTITE ..................................................................................................................37 8

OPIS MJERA PLANIRANIH ZA MONITORING ............................................................................... 38 8.1 8.2 8.3

MONITORING KVALITETE VODA ....................................................................................................38 MONITORING RAZINE BUKE .............................................................................................................40 MONITORING KVALITETE ZRAKA ..................................................................................................40

9

ALTERNATIVNA RJEŠENJA ................................................................................................................ 40

10

ZAKLJUČAK ............................................................................................................................................ 40

11

REFERENTNA LITERATURA: ............................................................................................................. 41

12

PRILOZI .................................................................................................................................................... 42

2

Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole za XII transferzalu, Kanton Sarajevo, dionica 100m prije Stupske petlje – granica entiteta

1

IME I ADRESA INVESTITORA

Kanton Sarajevo Direkcija cesta Hamida Dizdara 1. Bosna i Hercegovina

2

UVOD

Direkcija cesta Kantona Sarajevo namjerava graditi XII transferzalu, dionica 100 m prije Stupske petlje – granica entiteta u ukupnoj duţini 3,8 km, koja predstavlja rekonstrukciju postojeće prometnice sa dvije prometne trake na 4 prometne trake uz potrebne prateće objekte, na način da postojeća gradska prometnica dobije rang gradske magistrale. U skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša ("Sluţbene novine Federacije BiH, br. 33/03) i Pravilnikom o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena utjecaja na okoliš i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgraĎeni i pušteni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu ("Sluţbene novine Federacije BiH, br. 33/08) izgradnja ove ceste spada u pogone i postrojenja za koje se provodi obavezno procedura izdavanja okolinske dozvole od strane Ministarstva prostornog ureĎenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo. Ugovorom broj 10-352/09, zaključenim izmeĎu Direkcije cesta Kantona Sarajevo i Instituta za hidrotehniku GraĎevinskog fakulteta u Sarajevu, naručena je izrada Procjene utjecaja na okoliš XII transferzale. Uvidom u vaţeću zakonsku regulativu, te uz konsultacije sa Ministarstvim prostornog ureĎenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo, utvrĎeno je da projekt XII transferzala podlijeţe proceduri izdavanja okolinske dozvole, te se u skladu s tim pristupilo izradi Zahtjeva za izdavanje okolinske dozvole (Kanton Sarajevo, Ministarstvo prostornog ureĎenja i zaštite okoliša, Mišljenje br: 05-23-5746/09 III, Prilog br.1) Pri izradi Zahtjeva za izdavanje okolinske dozvole korištena je dokumentacija koju je na raspolaganje stavila Direkcija cesta Kantona Sarajevo, odgovorni projektant "TZI-inţenjering d.o.o. Timu obraĎivača dostavljena je na uvid sljedeće dokumentacija: 1. Idejni projekt dijela XII transferzale od Stupske petlje do granice entiteta, 2003. godine, 2. Izvedbeni projekt dijela XII transferzale od Stupske petlje do granice Entiteta, graĎevinski dio – knjiga 1/2, januar 2008. 3. Izvedbeni projekt dijela XII transferzale od Stupske petlje do granice Entiteta, graĎevinski dio – knjiga 2/2, januar 2008. 4. Izvedbeni projekt dijela XII transferzale od Stupske petlje do granice Entiteta, graĎevinski dio – knjiga Opći dio, januar 2008. Stručni tim obraĎivača Instituta za hidrotehniku izvršio je uvid u svu raspoloţivu dokumentaciju, izvršio detaljno rekognosciranje na terenu, kontaktirao različite zainteresirane strane, te na osnovu raspoloţivih indikatora izvršio identifikaciju utjecaja, preporučio mjere zaštite okoliša koje trebaju biti sadrţane u okolinskoj dozvoli, kao i plan praćenja stanja okoliša kako bi se provjerila djelotvornost predloţenih mjera i poduzele odgovarajuće korektivne mjere.

1

Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole za XII transferzalu, Kanton Sarajevo, dionica 100m prije Stupske petlje – granica entiteta

3 3.1

OPIS PROJEKTA ZA KOJI SE IZDAJE DOZVOLA PROSTORNE KARAKTERISTIKE TRANSFERZALE

Početak trase XII transferzale je u području naselja Stup, neposredno nakon prelaska ove prometnice preko rijeke Miljacke. Nakon početne tačke trase, sa njene desne strane nalazi se prilključak Ul. Hafiza Bjelavca na ovu prometnicu, koja se nadalje u blagom usponu ukjučuje u Stupsku petlju, koja predstavlja denivelisano raskršće XII transferzale i Glavne gradske magistrale. Nakon Stupske petlje, trasa XII transferzale u pravcu i blagom padu se se nastavlja prema naselju Dobrinja, a na nju se priključuje Stupska ulica, kojom se omogućava uključenje sa ove ulice na XII transferzalu. Nadalje, trasa u blagoj krivini, prelazi rijeku Diobrinju, nakon čega se na nju priključuje Kasindolska ulica. Nakon ove blage krivine, trasa XII transferzale u pravcu ide do njenog kraja, odnosno do granice entiteta. Na tom potezu, planiraju se novi vaţni priključci na trasu (Prilog br. 2): priključak aerodroma na istom mjestu gdje je predviĎen priključak gradske transferzale A u vidu raskrsnice priključak transferzale B priključak transferzale C adekvatno uključenje naselja Dobrinja na XII transferzalu, gotovo na kraju projektne dionice Primijenjeni tehnički elementi trase su meĎusobno usklaĎeni, na način da se trasa XII transferzale izvodi u skladu sa trasom postojeće prometnice, kako u horizontalnom, tako i u vertikalnom smislu. Ukupno je projektirano 7 horizontalnih zavoja poluprečnika, odnosno 1,81 zavoj po kilometru trase. U poduţnom smislu trasa je sa blagim poduţnim nagibima od 0,30% do 3.75%.

2

Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole za XII transferzalu, Kanton Sarajevo, dionica 100m prije Stupske petlje – granica entiteta

Slika 1 Situacija zahvata na topografskoj karti 1:25 000 od km 0+000 do 3+860, 100m prije Stupske petlje – granica entiteta

3.2

TEHNIČKE KARAKTERISTIKE TRANSFERZALE

Osnovne tehničke karakteristike transferzale: Osnovne tehničke karakteristike ove prometnice su: računska brzina 60 km/h 4 prometne trake (po dvije za svaki pravac kretanja) širine 3,55m (3,25m+0,30m) širina traka na rampama A, B,C i D su 3,30m (3,00m+0,30m) širina isključnih i uključnih traka 3,00m

3

Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole za XII transferzalu, Kanton Sarajevo, dionica 100m prije Stupske petlje – granica entiteta

razdjelni pojas izmeĎu kolovoznih površina, širine 3,00m - 4,50m razdjelni pojas izmeĎu kolovozne i pješačke površine, širine 0-1,50m pješačka staza širine 1,60m – 3,00m bankina uz pješačku stazu širine 1,00 m Na odreĎenim dionicama se mijenja širina centralnog i rubnog razdjelnog pojasa kao i pješačke staze, što je uvjetovano prostornim ograničenjima. Sastav kolovozne konstrukcije je predviĎen u vidu: kolovozna konstrukcija kod rekonstrukcije kolovozna konstrukcija kod novogradnje U skladu sa ovim, projektirana je: kolovozna konstrukcija trase XII transverzale – novogradnja    

SMB 8s d=5 cm BNS 22s A d=7 cm BNS 22s A d=7 cm tamponski sloj d=40 cm

kolovozna konstrukcija trase XII transverzale – rekonstrukcija     

SMB 8s d=5 cm BNS 22s A d=6 cm izravnanje 0/11 mm - promjenljivo postojeći asfalt - promjenljivo postojeći tamponski sloj – promjenljivo

rampe petlje i ulivno izlivne trake gradske longitudinale  SMB 8s d=5 cm  BNS 22s A d=10 cm  tamponski sloj d=40 cm pješačke staze uz XII transverzalu  BNHS 16 d=5 cm  tamponski sloj d=30 cm kolovozna konstrukcija Gradske longitudinale – novogradnja     

SMB 8s d=5 cm BNS 22s A d=7 cm BNS 22s A d=7 cm cementna stabilizacija d=20 cm tamponski sloj d=20 cm

4

Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole za XII transferzalu, Kanton Sarajevo, dionica 100m prije Stupske petlje – granica entiteta

Uzduţni profil na XII transverzali poloţen je tako da u cijelosti zadrţava vertikalne elemente postojeće prometnice, ali da maksimalno koristi postojeći nivo asfaltne podloge da bi eventualno prilagoĎenje raskrsnica i priključaka bilo minimalno. Niveleta, kao i osovina trase povlačene su po centralnoj osovini (osovina razdjelnog pojasa – uz prenos kota na desnu i lijevu unutrašnju ivicu asfalta) sa izuzetkom postojećeg i novog natputnjaka iznad Gradske longitudinale. Na tom dijelu povučena je odvojena niveleta za novi natputnjak po lijevoj ivici asfalta. Na početku trase poduţni nagib je 0,30% zbog uklapanja u projekat Sarajevskog Bypassa, da bi se u daljem toku mijenjao u ovisnosti od okolnih elemenata. Zbog prilagoĎavanja okolini, obezbjeĎenja potrebnih prometnih gabarita Gradske longitudinale, a i zbog pristupa grobnim mjestima pribjeglo se izdizanju nivelete novog natputnjaka za 0 do max 20 cm što je kompenzirano vijencima na mostu, tako da u vozno-vizuelnim elementima izdizanje nivelete nije primjetno. Minimalni poduţni nagib je 0,30% a maksimalni poduţni nagib je 3,75%. Minimalni radijus vertikalne krivine je na postojećem potputnjaku i iznosi Rv=3898,0m Uvaţavajući rezultate ispitivanja i analiza iz Elaborata o dimenzionisanju kolovozne konstrukcije, a i zbog poloţaja novog potputnjaka na Gradskoj longitudinali, na početnom dijelu trase izvršena je cjelovita zamjena asfaltnih slojeva i potrebna izmjena ili dopuna tamponskog sloja. Na preostalom dijelu trase, izvršeno je mjestimično struganje postojećeg asfalta u raznim debljinama ili potpuno uklanjanje asfaltnih slojeva. Na poprečnim profilima dat je poloţaj drenaţa i jaraka za odvodnju površinskih oborina. Za sve objekte na trasi, kao i za odvodnju trase, uraĎeni su posebni projekti – Knjige, koji su sastavni dio Izvedbenog projekta, gdje su detaljno opisani svi potrebni geometrijski i konstruktivni elementi Na trasi XII transferzale projektirani su sljedeći objekti i zahvati: Podputnjak na stacionaţi 0+292.00 Rekonstrukcija glavne gradske longitudinale u duţini 620 m Podhodnik na stacionaţi 0+360.00 Nadputnjak iznad gradske longitudinale na stacionaţi 0+465.61 Podhodnik na stacionaţi 0+620.00 Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja novog mosta na stacionaţi 1+568.23 Za sve navedene objekte, koji su sastavni dio XII transferzale, uraĎeni su posebni projekti – Knjige, na nivou Izvedbenog projekta, sa svim potrebnim tehničkim podacima za izvoĎenje, te planiranom tehnologijom graĎenja. U sklopu izvedbenog projekta XII transverzale, uraĎen je i projekt odvodnje oborinske kanalizacije. Projekat odvodnje obuhvata: Odvodnju prometnice XII transverzale, Odvodnju rampi A, B, C i D u sklopu Stupske petlje, Odvodnju dijela Glavne gradske longitudinale, koja je obraĎen u graĎevinskom projektu zbog priključenja rampi sa Stupske petlje i prilaza za pijacu Heco - prom.

5

Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole za XII transferzalu, Kanton Sarajevo, dionica 100m prije Stupske petlje – granica entiteta

PredviĎen je zatvoreni sistem odvodnje, sa separatorima ulja i masti. Otpadna voda iz separatora će se nakon tretmana ispuštati u rijeku Miljacku i rijeku Dobrinju, a na pojedinim mjestima u gradski kanalizacijski sistem. Odvodnja ove prometnice se planira u vidu zatvorenog sistema odvodnje. Prikupljanje oborinskih voda, palih na asfaltne i pripadajuće površine, vršiti će se slivnicima. Poloţaj slivnika odreĎen je u skladu sa padovima asfalta i u skladu sa preporučenim količinama vode po jednom slivniku. Pošto se radi o gradskoj prometnici (nema rigola), projektovani su slivnici uvučeni u ivičnjake. Na dijelovima gdje su uvučeni slivnici zahtjevali više prostora nego što je raspolagano (na dijelovima gdje je trasa oivičena zidovima), projektovane su klasične slivnih rešetke, koje moraju da imaju klasu nosivosti D400. Ovakvim rješenjem nastojalo se minimizirati nastajanje udarnih rupa na mjestima slivnih rešetki, isključivo zbog nepravilne ugradnje. Za tijelo slivnika u oba slučaja predviĎene su armirano-poliesterske slivničke kace, koje imaju izuzetnu trajnost, kvalitet i vododrţivost. Isti materijal odabran je i za reviziona okna. Poloţaj revizionih okana je u razdjelnom pojasu, što je u skladu sa usvojenim normalnim poprečnim profilom prometnice. Oborinska kanalizacije XII transverzale, sastoji se od 6 vodova, koji prikupljaju i transportuju otpadne vode sa prometnice do separatora ulja i masti, a recipijent voda nakon tretmana Vod 1 duţine je cca 303,00 m. On prikuplja vodu od početka transverzale pa do Stupske petlje. Na njega je izvršeno priključivanje slivnika, bilo direktno, bilo preko revizionih okana. Kao recipijent iskorištena je rijeka Miljacka. Prije ispusta voda je previĎena da se tretira separatorom ulja i lakih tečnosti klase prečišćavanja 1. Vod 2 prikuplja vodu od Stupske petlje do rijeke Dobrinje, koja je iskorištena kao recipijent. Na RO 37, voda 2 predviĎeno je spajanje voda koji je skupljao vodu sa postojećeg Stupskog mosta. Problematika područja obuhvaćenog vodom 2 sastoji se u tome da na ovom dijelu ne postoji niti je izvedena oborinska kanalizacija. Naime kvalitetno ispuštanje oborinskih voda, u skladu sa propisima nije se moglo ostvariti. Zbog toga su projektanti, nakon razgovora sa predstavnicima nadleţnih institucija zaključili da se na odreĎenom dijelu izvrši prepumpavanje vode, kako bi se omogućilo transportovanje vode do recipijenta. Odabir pumpi izvršen je u skladu sa hidrauličkim proračunom. Ukupna duţina ovog voda iznosi cca 1051,00 m. Prečišćavanje prikupljene vode izvršeno je sa separatorom uz pomoć obilaznog voda (BYPASS). U revizionom oknu RO13, voda 3, izvršeno je priključenje voda 2. Vod 2 prikuplja vodu sa relativno kratkog poteza, i sastoji se od dvije dionice ukupne duţine 43,50m. Vod 4 najduţi vod je u ovom sistemu oborinske kanalizacije. Ukupna duţina ovog voda iznosi 1769,50m. Kao recipijent ovog voda takoĎer je iskorištena rijeka Dobrinja. Karakterisika ovog voda je da zaobilazi novoprojektovani pješački potputnjak koji se nalazi na stacionaţi 2+292.00. Vod 4 većinom prati pad nivelete prometnice. Izuzetak je jedino na kraju voda, izmeĎu ispusta i revizionog okna RO46, gdje je projektovan kontrapad. Tretman vode vršiti će se na sličan način kao kod voda 2, a odabrani tipovi separatora usklaĎeni su sa hidrauličlikim proračunom.

6

Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole za XII transferzalu, Kanton Sarajevo, dionica 100m prije Stupske petlje – granica entiteta

Vod 5 predstavlja sekundarni vod, voda 4 i u njega je upojen u kaskadnom revizionom oknu KO75. Na ovaj ovaj vod priključen je samo jedan slivnik (SL225) te je zbog toga usvojen nominalni prečnik DN300. Vod 6 prikuplja vodu sa preostalog dijela trase. Na ovom lokalitetu uočeno je postojanje cijevi oborinske kanalizacije DN800. Ova cijev iskorištena je kao recipijent za vod 6. Pošto ona prolazi ispod novoprojektovane prometnice XII transverzale, pretpostavka projektanta je da će se morati izmjestiti. Ukoliko se bude vršilo njeno izmještanje, potrebno je ispust prilagoditi novoprojektovanom stanju. Odvodnja rampi Stupske petlje izvršena je u skladu sa situacijom na terenu i novoprojektovanim stanjem. Na rampama su usvojeni slivnici sa slivnim rešetkama. Voda, prikupljena slivnicima, rampe A, odvodi se uz pomoć vodova A1 i A2. Na ovakvu raspodjelu uticao je novoprojektovani potputnjak na stacionaţi 0+292.00. Naime, ovaj potputnjak se nalazi visoko u odnosu na niveletu rampe A, te se iznad njega nije mogla projektovati kolektorska cijev. Zbog toga je izvršena odgovarajuća preraspodjela, pri kojoj je vod A1, priključen na vod B1 rampe B. Nakon potputnjaka, voda će se odvoditi vodom A1. Vod A1 duţine je oko 127.00m. Ispust ovod voda predstavlja oborinski kolektor glavne gradske longitudinale. Postojeći kolektori oborinske kanalizacije su podloţni izmještanju, pa je duţnost projektanta izmještanja da novoprojektovani kolektor, uskladi kako sa kolektorima rampe A, tako i sa ostalim rampama. Slično kao i kod rampe A, kod rampe B postoji pješački prijelaz, koji prolazi kroz nasip rampe. Ovaj prijelaz je podijelio odvodnju rampe takoĎer na dva voda. Dakle odvodnja rampe B vršiti će se sa dva voda, vodom B1 i B2. Vod B1 prikuplja vodu sa dijela XI transverzale, zajedno sa vodom prikupljenom krakom A1 i dijela rampe B. Kod pomenutog potputnjaka projektovano je spuštanje ovog voda na pristupnu prometnicu pijace Heco - prom. Dalje se nastavlja pored potputnjaka na stacionaţi 0+292.00 XII transverzale, kroz u projektu potputnjaka za tu namjenu ostavljenu cijev DN400. Ispust ovog voda predstavlja postojeća oborinska kanalizacija DN300. Odvodjna rampe C vrši se sa jednim vodom. Na ovoj rampi takoĎer postoji potputnjak, koji je pozicioniran dovoljno blizu objektu petlje, te je smatrano da nema potrebe za nekim dodatnim vodom, koji bi skupljao vodu izmeĎu objekta i potputnjaka. Zbog toga je prvi slivnik voda C pozicioniran neposredno iza potputnjaka. Dalje se vod nastavlja kroz prometnicu sve do spoja sa gradskom longitudinalom, gdje je priključen na postojeći vod oborinske kanalizacije. Vod D rampe D, nije imao fizičkih prepreka te je proveden ispod prometnice i prateći geometriju njene nivelete spušten do ispusta na gradskoj longitudinali. Svi vodovi rampi koji prolaze kroz prometnicu pozicionirani su tako da im reviziona okna budu u sredini prometne trake. Ovim se nastojalo smanjit broj prelazaka točka vozila preko poklopaca revizionih okana. Klasa nosivosti poklopaca mora da bude D400. Pošto se Izvedbenim projektom XII transverzale, obuhvata i dio Glavne gradske longitudinale, potrebno je bilo uklopiti i njenu odvodnju. Ovim projektom obuhvaćeno je samo izmještanje postojećih slivnika i dodavanje novih na mjestima gdje je to neophodno. Na Gradskoj longitudinali trenutno su zastupljena dva tipa slivnika, slivnik uvučen u ivičnjak i normalni slivnik sa slivnom rešetkom na sebi. Taj princip se nastojao ispoštovati i u ovom projektu. Dakle predviĎeno je da se postojeći slivnici izmjeste sa svog trenutnog poloţaja i

7

Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole za XII transferzalu, Kanton Sarajevo, dionica 100m prije Stupske petlje – granica entiteta

prebace na novi. Poloţaji novoprojektovanih slivnika dati su u projektu koordinatama, uz opis slivnika: tip slivnika, dali je izmješteni ili novoprojektovani i njegov broj. Generalne napomene za sve vodove : U Izvedbenom projektu XII transferzale – projekt Odvodnja posebno je istaknuto da je prije početka radova potrebno izvršiti otkrivanje podzemnih istalacija u smislu njihovog stvarnog poloţaja na terenu, kako bi se spriječilo njihovo oštećenje za koje projektant ne preuzima nikakvu odgovornost. Na mjestima gdje se novoprojektovani vodovi uvode u postojeću oborinsku kanalizaciju, istaknuto je da treba predvidjeti čišćenje tih kolektora u odgovarajućoj duţini. Na dijelu novoprojektovanih prometnica, prilikom polaganja cijevi teren prvo treba nasuti i kompaktirati do kote posteljice na tom dijelu presjeka. Nakon kompaktaţe do propisane zbijenosti, izvršiti iskop rova za polaganje cijevi.

4 4.1

OPIS LOKACIJE PROJEKTA PROSTORNO PLANSKA DOKUMENTACIJA

U Prostornom planu Kantona Sarajevo i Urbanističkom planu Grada Sarajeva XII transferzala predstavlja prometnicu ranga gradske magistrale sa dva odvojena kolovoza sa po dvije prometne trake, sa denivelisanim raskršćem sa Glavnom gradskom magistralom (prometnica sa dva odvojena kolovoza, sa po tri prometne trake i razdjelnim pojasom u kom je smještena dvije tramvajske pruge, prolazi kroz grad Sarajevo u pravcu Centar grada – Ilidţa) i Juţnom longitudinalom (primarna gradska prometnica na potezu od mosta Suade i Olge – do VI transferzale). U koridoru po Generalnom urbanističkom planu – GUP-u, planirane transferzale, izveden je jedan kolovoz sa dvije prometne trake. Obzirom na stalni porast broja stanovnika glavnog grada BiH, te svakodnevni porast broja automobila koji egzistiraju u gradu, ali i dolaze u glavni grad, u području XII transferzale koja predstavlja jedan od glavnih ulaza/izlaza iz grada Sarajeva u pravcu Zenice, Foče, kao i u pravcu Mostara, osobito na Stupskoj petlji, svakodnevno su velike prometne guţve. Rekostrukcija ove prometnice u gradsku magistralu, što je predviĎeno i Urbanističkim planom Kantona Sarajevo, od izuzetne je vaţnosti i predstavlja neodloţivu potrebu u cilju rasterećenja prometa na izlazu/ulazu u glavni grad BiH, ali i za ostvarenje brţe prometne veze sa drugim entitetom BiH.

8

Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole za XII transferzalu, Kanton Sarajevo, dionica 100m prije Stupske petlje – granica entiteta

XII transferzala

Slika 2Karta Prostornog plana Kantona Sarajevo – Promet (www.zavodzpr-sa.ba)

XII transferzala

Slika 3 Prostorni plan Kantona Sarajevo za period 2003.-2023., Sarajevo, avgust/kolovoz 2006. godine

9

Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole za XII transferzalu, Kanton Sarajevo, dionica 100m prije Stupske petlje – granica entiteta

4.2

STANOVNIŠTVO

Planirana prometnice prolazi naseljenim područjem Općina Novi Grad (mjesne zajednice: Dobrinja C i A) i Ilidţa (mjesne zajednice Stup, Stupsko brdo, Stup II). U publikaciji „Kanton u brojkama“, koju je izdao Federalni zavod za statistiku, 2009. procijenjeno je da je na području Općine Ilidţa, 30.06.2008. broj stanovnika iznosio 52 896, a na području Općine Novi Grad 123 200 stanovnika. Ne postoje podaci o broju stanovnika po mjesnim zajednicama, ali uzimajući u obzir da se transferzala izvodi na području Općine Novi Grad i Ilidţa, moţe se konstatirati da je broj stanovnika u širem okruţenju trase XII transferzale oko 170 000. Uzimajući u obzir objekte, koji se nalaze direktno na lokaciji trase (8 objekata), broj stanovnika koji su direktno ugroţeni projektom je cca.100. Ovim brojem su obuhvaćeni i ljudi koji rade u poslovnim prostorima, koji će se izvedbom projekta morati srušiti.

4.3

KLIMA

Područje Sarajeva i okoline je u području kontinentalne klime sa toplim ljetima i hladnim zimama. U predjelima većih nadmorskih visina su ljeta manje topla i kraća, a zime oštre. Smjer vjetra je najčesće sjeverozepadni. U nastavku se koriste podaci meteorološke stanice Sarajevo-Butmir, u blizini sarajevskog aerodroma, za opis lokalne klime u sarajevskom polju. Stanica se nalazi 511m iznad nadmorske visine i na 43,82 sjeverno i 18,32 istočno. Date su prosječne vrijednosti u periodu od 1971-2000. Naime, na sjednici komisije za klimatologiju pri WMO (Svjetska meteorološka organizacija) koja je odrţana u novembru 2001. godine odreĎeno je da se period 1971.-2000. koristi kao normalni niz za usporedbu, sve dok se ne završi sljedeći niz 1991-2020. godina tj.do 2021. godine (klimatološka analiza 2008 godine., Federalni meteorološki zavod Sarajevo) Prosječna godišnja temperatura je +9.2C, prosječna minimalna iznosi –2 C u januaru, a maksimalna 18,9 C u avgustu (Dijagram 1.). Najniţa prosječna temperatura u periodu biljeţenja je iznosila –9,8 C, a najviša +23,2 C.

10

Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole za XII transferzalu, Kanton Sarajevo, dionica 100m prije Stupske petlje – granica entiteta

200

20

Pr osj15 eč na mj es 10 eč na te m 5 pe rat ur a 0 (° C)

Temperature Padavine

Jan Feb Mar Apr May stanica; June July Aug Izvor: Sarajevo/Butmir meteorološka 1971 - 2000

-5

Sep

Oct

Nov

Pr osj 150 eč ne mj 100es eč ne pa 50 da vin e (m 0 m)

Dec -50

Dijagram 1 Prosječna mjesečna temperatura i padavine

Klima se na osnovu temperature moţe smatrati kao relativno topla (prosječna temperatura izmeĎu +8 C i +12 C). Broj dana sa mrazom tokom cijelog dana (temperatura ispod 0 C) je izmeĎu 2 i 56 dana, u prosjeku 27 dana. Prosječna količina padavina iznosi 938mm sa prosječnim mjesečnim padavinama, koje iznose izmeĎu 70 i 98mm (Dijagram 1.). Prema prosječnoj situaciji ne postoji isključivo kišni period. Godišnji broj snjeţnih dana je 41, u prosjeku od 22 do 62 dana. Snjeţni pokrivač iznad 10cm 30cm i 50cm je zabiljeţen za 18, 8, odnosno 3 dana. Vaţno je spomenuti da je bilo godina u kojima je preko 23 dana pokrivač iznosio 50cm, maksimalno 100cm. Maglovitih dana je do 87, u prosjeku izmeĎu 38 i 148 dana. Smjer i jačina vjetra su pod velikim uticajem lokalne topografije. Trasa prometnice je smještena u Sarajevskom polju. Sarajevsko polje se nalazi na uzvišici od 500m nadmorske visine, u kotlini okruţenoj planinama na zapadu/sjeverozapadu koje doseţu 550-700m, na sjeveru /sjeveroistoku 600-800m, a na jugu 600-1,500m. Ovakve geološke strukture usmjeravaju vjetar sa sjeverozapada prema jugozapadu. Najčešći smjer vjetra je sjeverozapad ka zapadu sa prosječnim izobiljem od 21% (Dijagram 2.). Sekundarni maksimum je suprotan vjetar, koji dolazi sa juga i jugoistoka, koji posjeduje izobilje od 12%. Najčešći periodi su bez vjetra (59%). Brzina vjetra iznosi od 2,4m/s do 4,4m/s, a smjerovi su različiti (Dijagram 3.). Jaki zimski i proljetni vjetrovi su sjevero-istočnog smjera. Prosječna brzina vjetra u periodu jake vjetrovitosti iznosi otprilike 3,1m/s. Uzevši u obzir meteorološke uvjete temperaturne inverzije u periodu slabe vjetrovitosti (59%, brzina vjetra<1m/s), prosječna vrijednost brzine vjetra je 1,6m/s (u periodu slabe vjetrovitosti je prosječna brzina vjetra 0,5m/s).

11

Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole za XII transferzalu, Kanton Sarajevo, dionica 100m prije Stupske petlje – granica entiteta

Duţ planirane trase, skica vjetra za Butmir je modificirana prema lokalnoj topografiji. Uglavnom, dolina skreće pravac vjetrova, tako da pušu u smjeru paralelno sa njom samom. Gdje trasa slijedi dolinu, pravac puhanja vjetra će biti paralelan sa dolinom. U dolinama sa pravcem jugozapadno do sjeveroistočno očekuje se samo skromnija komponenta protoka u ravnici, na osnovu njegove vertikalne orijentacije u odnosu na glavni pravac vjetra. Tokom perioda slabe vjetrovitosti, stvara se svjeţ zrak koji prati padine doline. Sjever 20%

330

30

16% 12%

300

60

8% 4% 0%

Zapad

Istok

240

120

210

150

Jug

Zavjetrina: 59%

Izvor: Sarajevo/Butmir meteorološka stanica; 1990 – 2000 (45° izravnate vrijednosti sektora)

Dijagram 2 Prosječan smjer vjetra

20

6 Izdašnost Prosječna brzina vjetra (m/s)

15

5 Br 4 zi na vj 3 etr a (m 2 /s)

Iz da šn os 10 t( %) 5

1 0

0 S

SW

W

NW

N

NE

E

SE

(Izvor: Sarajevo/Butmir meteorološka stanica; 1990 – 2000)

Dijagram 3 Prosječna brzina vjetra i okolnosti u kojima se javlja vjetar u sektoru 45

12

Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole za XII transferzalu, Kanton Sarajevo, dionica 100m prije Stupske petlje – granica entiteta

4.4

ZRAK

U Sarajevu egzistira Stanica za kontinuirano praćenje stanja kvalitete zraka, koja je pod upravom Federalnog meteorološkog zavoda Bosne i Heregovine. Lokacija, na kojoj se stanica nalazi predstavlja tipičan dio grada izloţen raznim vrstama zagaĎenja. U cilju praćenja zagaĎenja zraka, prate se sljedeći parametri: sumpor dioksid (SO2), ugljen monoksid (CO), azotni monoksid (NO), azotni dioksid (NO2) i azotni oksidi (NOx). Rezultati mjerenja količine SO2 i crnog dima (BS) na stanici na Bjelavama su 1990 iznosili 80120 g/m3SO2, 40 - 60 g/m3 BS, a od kraja devedesetih do danas, te su se količine znatno smanjile i iznose 19-26 g/m3 za SO2 i 21-31 g/m3 za BS. Za godinu 2002. rezultati kontinuiranog monitoringa se mogu naći u narednoj tabeli.. Tabela 1 Rezultati monitoringa kvaliteta zraka grada Sarajeva i primjenljivi standardi o kvalitetu zraka

Supstanca

Prosječan period

Sumpor dioksid Godišnji prosjek (SO2)

Azotni (NO2)

50 µg/m³

20 µg/m³ (eco)

P-98 (98-posto)

126 µg/m³

100 µg/m³

---

24-sata prosječno

---

125 µg/m³

125 µg/m³ (hu)

27 µg/m³

40 µg/m³

40 µg/m³ (hu)

P-98 (98-posto)

127 µg/m³

100 µg/m³

---

1-sat prosječno

---

150 µg/m³

200 µg/m³ (18x)

40 µg/m³

---

30 µg/m³ (veg)

oksid Godišnji prosjek.

Ugljen monoksid

Godišnji prosjek

0.88 mg/m³

---

---

(CO)

P-98 (98-posto)

4.2 mg/m³

---

---

8-sati prosječno

---

10 mg/m³

10 mg/m³

31 µg/m³

50 µg/m³

40 µg/m³ (hu)

P-98 (98-posto)

146 µg/m³

100 µg/m³

---

24-sata prosječno

---

---

50 3)1) (35x)

Crni dim (BS)/ Godišnji prosjek # PM10

* ** *** # 1) 2) 3)

1)

18 µg/m³

dioksid Godišnji prosjek

Azotni (NOx)

Primjenljivi standardi o kvalitetu zraka Koncentracija gasa (grad Kanton Primjenivi standardi Evropske Sarajevo)* Sarajevo** Komisije za kvalitetu zraka***

1)

1)

3) 1)

1)

2) 1)

µg/m³

(hu)

Izvor: Federalni meteorološki zavod Bosne i Hercegovine, 2003 Zakon o kvaliteti zraka Sarajevskog kantona; Sluţbene novine katona Sarajevo br. 10/99; 28 maj 1999 U zagradama – zaštićeni ekološki faktori: hu - ljudsko zdravlje, eco - eko sistem, veg – vegetacija PM10 – čestice aerodinamičnog prečnika ispod 10 µm Upute Evropske Komisije EC/1999/30 Upute Evropske Komisije EC/2000/69 (18x) ukazuje na to da je standard ispunjen, iako je nivo prekoračen do 18x godišnje

Na nivou drţave Bosne i Hercegovine, trenutno nisu definirani standardi kvalitete zraka. Kanton Sarajevo je zaključio standarde kvaliteta zraka (Tabela 2.), a u budućnosti se očekuje implementacija standarda prema uputama Evropske komisije.

13

Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole za XII transferzalu, Kanton Sarajevo, dionica 100m prije Stupske petlje – granica entiteta

Na meteorološkoj stanici Zavoda Sarajevo nije prekoračena niti jedna vrijednost, kako prema standardima EU, tako ni prema kantonalnom standardu, osim vrijednosti NOx za zaštitu vegetacije. Tabela 2. pokazuje da su kratkoročni standardi za SO2,NO2 i PM10 prekoračeni u gradu (prema paragrafu 9 kantonalnog zakona o kvalitetu zraka), nakon čega su kantonalne vlasti sprovele mjere smanjenja zagaĎujućih supstanci unutar grada. U narednoj tabeli, prezentiraju se vrijednosti praćenja količine SO2 i crnog dima u Kantonu Sarajevo na pojedinim lokacijama. Tabela 2 Koncentracija zagaĎujućih materija u zraku,izmjerena u aprilu 2002 godine na različitim lokacijama u Kantonu Sarajevo Prosječna mjesečna (µg/m³) za april 2002 SO2

Crni dim

Otoka

8.9

82

Higijenski

7.0

59

Vijećnica

2.4

18

Aerodrom

Ilidţa

3.0

17

Naselje

Vogošća

1.6

14

Grad Sarajevo

količina

(Izvor: Kanton Sarajevo – Kontrola zraka za april 2002, www.ks.gov.ba/bh/minprostornog/okolis.htm)

Na temelju podataka u prethodnoj tabeli, moţe se zaključiti da su koncentracije u centralnim gradskim područjima znatno veće, nego na Ilidţi i Vogošći, odnosno prigradskim područjima. Stanica na Ilidţi se smatra kao predstavnik osnovne polazne vrijednosti zagaĎenja zraka na području trase transferzale. Na osnovu toga, za potrebe procjene uticaja za trasu XII transferzale se vrijednost od 3.0 g/m3 koristi kao prosječna vrijednost za sumpor dioksid, a vrijednost od 17 g/m3 je prosječna vrijednost za PM10, crni dim. S obzirom da se količina azotnog oksida nije mjerila izvan centra grada, nominalna vrijednost za NOx se moţe samo grubo procijeniti. Uzimajući u obzir da se crni dim i azotni oksidi stvaraju od prometa i pod pretpostavkom da je (i) promet glavni izvor i emiter ovakvih supstanci, i (ii) u skladu sa Tabelom 1 korelacioni faktor od 1,3 za NOx u poreĎenju sa crnim dimom se moţe usvojiti na nivou 22 g/m3 što je razumna pretpostavka za polazni nivo NOx. Budući da se NOx 60% sastoji od NO2, za polaznu vrijednost azotnog dioksida se uzima 13 g za područje trase transferzale. Za ugljični monoksid su samo dostupne izmjerene količine u centru grada (880 g/m3), ali se smatra da su vrijednosti u predgraĎu i ruralnim dijelovima znatno veće.

Za benzen nisu dostupni nikakvi rezultati, mada se za područja blizu ceste obično uzima količina od 2 g/m3. U Izvještaju za kvalitetu zraka za 2008., koju je Federalni hidrometeorološki zavod uradio za 2008. (http://www.fhmzbih.gov.ba) prezentirani su rezultati stanja kvalitete zraka u Sarajevu, te je konstatirano da utvrĎeni statistički parametri koncentracija SO2, NO, NO2, NOx, CO i O3 nisu prelazili granične vrijednosti utvrĎene Pravilnikom o graničnim vrijednostima kvaliteta zraka, (“Sluţbene novine F BiH” broj 12/05). U Studiji prometa na području Kantona Sarajevo, koja je raĎena 2005. godine, dati su podaci o frekventnosti vozila na pojedinim gradskim prometnicama, dobiveni brojanjem prometa 2003. godine. Prema tim podacima jedna od dionica sa najvećim prometnim opterećenjem je

14

Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole za XII transferzalu, Kanton Sarajevo, dionica 100m prije Stupske petlje – granica entiteta

na prilazu Stupskoj petlji na kojoj je evidentirano dnevno prometno opterećenje koje prelazi 60.000 vozila za oba smjera. Ubjedljivo najveće učešće imaju putnički automobili, 86 %, dok su sve ostale kategorije ukupno u procentu nešto preko 14 %. Korištenjem računarskog programa COPERT III koji se primjenjuje na području cijele EU , a poznavajući sve parametre neophodne za definisanje slike stanja okoliša u Kantonu Sarajevo, izvršen je proračun karakterističnih emisija zagaĎujućih materija od cestovnih motornih vozila. Emisija zagaĎujućih materija iz prometa za 2004. godinu izračunata je u modelu za procjenu emisije i zagaĎenosti zraka od cestovnih vozila u Kantonu Sarajevo na osnovu pretpostavljenih preĎenih kilometara za svaku kategoriju vozila i koeficijenata emisije usvojene za prosječne uslove voţnje na Kantonu1. U narednoj tabeli, date su procijenjene vrijednosti emisije zagaĎujućih materija od cestovnih motornih vozila na području Kantona Sarajevo u 2004. godini korištenjem spomenutog modela. Tabela 3 Emisije zagaĎujućih materija iz prometa u Kantonu Sarajevo za 2004. godinu

Naziv polutanta Emisija t/a

CO 9718

NOx 1928

SO2 58

PM 280

Tabela 4 PoreĎenje rezultata vrijednosti zagaĎujućih materija u KS sa studijom OECD-a

Indeks emisije t/vozilo CO CO2 Nox

Zemlje OECD-a 1990 0,425 4,567 0,513

1995 0,208 3,984 0,372

2000 0,105 3,223 0,186

Kanton Sarajevo 2004 0,088 3,936 0,0220

Iz ovih podataka moţe se konstatovati da Kanton Sarajevo, odnosno udio prometa u zagaĎujućim materijama nije dostigao gradove koji su analizirani u zemljama OECD-a gledajući u vrijednostima pojedinih zagaĎujućih materija u t/vozilu. Navedenu konstataciju potrebno je sagledati sa aspekta upotrebe vozila na našim prostorima, odnosno sa aspekta prosječnog broja preĎenih kilometara godišnje gdje je on znatno manji u odnosu na prosječan broj preĎenih kilometara u zemljama OECD-a. 4.5

BUKA

U Studiji prometa za Kanton Sarajevo 2 vršena su mjerenja buke na različitim mjestima i ulicama unutar Kantona Sarajevo. Mjerenja su vršena u blizini prometnica, na razdaljinama od 7,5 m do 1,0 m i visini od 1,2 m. Prema podacima iz Studije, vrijednosti buke na mjernom mjestu Ţelimir Vidović Keli – Dobrinja, su iznosile od 66,4 dB do 88 dB. Ove vrijednosti premašuju maksimalno dozvoljene vrijednosti nivoa vanjske buke za dato područje od 60 dB, propisan u skladu sa Zakon o zaštiti od buke, Sluţbene Novine Kantona Sarajevo Br.26/07, – dozvoljeni nivo za IV zonu. Ovdje treba istaknuti da u ukupnoj razini buke, osim cestovnog prometa, veliki udjel ima buka od Aerodroma Sarajevo, koji se nalazi uz transferzalu.

1

U procjenu su uključeni i koeficijenti „hladne“ i „tople“ emisije za putnička i teretna vozila. Vrijednosti koeficijenata su preuzete iz Studije saobraćaja za KSA uraĎene 2005. godine. 2

Studija saobraćaja na području Kantona Sarajevo, separat “Utjecaj saobraćaja na okolinu”, Fakultet za saobraćaj i komunikacije, 2005.

15

Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole za XII transferzalu, Kanton Sarajevo, dionica 100m prije Stupske petlje – granica entiteta

GEOLOŠKE I GEOMORFOLOŠKE KARAKTERISTIKE

4.6

U sklopu izrade Izvedbenog projekta XII transferzale, izvršena su neophodna geološka i inţenjerskogeološka istraţivanja duţ predmetne trase, sa svrhom utvrĎivanja činjeničnog stanja, odnosno inţenjerskogeoloških uvjeta terena, koji definiraju bitne značajke povoljnosti (odnosno limitirajuće uvjete) za izgradnju ceste. Obzirom da se projektom predviĎa rekonstrukcija, odnosno, proširenje postojeće prometnice sa dvije na 4 prometne trake, na lokaciji Stupske petlje planira se proširenje nadputnjaka sa dvije postojeće na 4 prometne trake iznad Gradske longitudinale. S obzirom na ovaj planirani zahvat, 2007. godine izvedena su inţenjerskogeološka i geomehanička istraţivanja karakteristika tla na lokaciji natputnjaka Stupska petlja. Elaborat istraţivanja je uradio „PIGIP“ doo Sarajevo, a elaborat je uzeo u obzir i rezultate geoloških istraţivanja iz 1975., koje je radila firma „Preduzeće za puteve BiH“ Sarajevo. Shodno prezentiranom, na predmetnom prostoru je izraĎena geološka karta terena u mjerilu M 1:25.000 sa znakovitim tektonskim, litološkim, morfološkim i kraškim osobenostima gdje se uz priloţenu deskripciju o kvalitetu iznesenih geoloških značajki, moţe izvući dovoljno elemenata za utvrĎivanje potrebnih parametara, kojim bi se definirali geotehnički uvjeti izgradnje ove prometnice. Ova karta je prikazana u formi slike (Slika 4.) U skladu sa upravo opisanim, po osnovu istraţivanja na otvorenim profilima i izvedenim raskopima, sa velikom preciznošću je moguće determinirati slojevitost, stanje pukotina, te orijentaciju diskontinuiteta stijenskog materijala, a isto tako granulometrijski sastav i dubinu zalijeganja pokrovnog materijala. Za potrebe izrade Zahtjeva za izdavanje okolinske dozvole korišteni su rezultati istraţivanja, kao što su:      

Geološka karta – trasa XII transferzale mjerilo M 1:25.000 Hidrogeološka karta – trasa XII transferzale mjerilo M 1:25.000 Geomehanički elaborat za lokaciju Stupska petlja – natputnjak, 2007. Izvještaj o ispitivanju uzoraka tla sa Stupske petlje, 1975. Geomehanički izvještaj, lokacija podhodnika na gradskoj longitudinali Geomehanički izvještaj, lokacija podhodnika na stacionaţi 0+620,00

Geomorfološka graĎa istraţivanog terena, kao i šireg okruţenja, predstavlja niţu terasu rijeke Miljacke, koja se proteţe od lokacije postojeće rampe B, preko Gradske longitudinale i tramvajske pruge od početka groblja, a zatim preko terasnog odsjeka blagog nagiba prelazi u višu aluvijalnu terasu. Ova viša aluvijalna terasa se proteţe od studentskog doma Nedţarići do iza katoličkog i pravoslavnog groblja Stup, u pravcu Ilidţe. Sedimenti u višoj i niţoj aluvijalnoj terasi stvarani su, odnosno taloţeni u različitom vremenskom periodu, tako da su im granulometrijski i materijalni sastav, kao i fizičko-kemijska svojstva različiti. Morfološki razmatrano, moţe se konstatirati - kako je predmetna dionica poloţena u prostoru Sarajevskog Polja, te s tim u svezi, prepoznaje se karakterističan ravan recentni reljef riječnih dolina Bosne, Ţeljeznice i Miljacke, bez izraţene hipsometrije, izuzev pojave terasnih oblika. U predmetnom prostoru, kao što je već napomenuto, zastupljeno je prisustvo značajnih vodotoka ove sredine (r.Bosna, Ţeljeznica i Miljacka, te Dobrinja, kao i veći broj njihovih pritoka u širem okruţenju, odnosno vrela na juţnom (S) i jugozapadnom (SW), rubnom dijelu Sarajevskog Polja). U geološkom smislu moţe se konstatirati da trasa u početnom dijelu podrazumijeva prostor prve polovine Stupske petlje (duţina cca 600 m), poloţena na prvoj riječnoj terasi (t 1), odnosno mostom prelazi uski potez aluviona (al), rijeke Miljacke u duţini cca 75 m.

16

Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole za XII transferzalu, Kanton Sarajevo, dionica 100m prije Stupske petlje – granica entiteta

Područjem druge riječne terase (t2), proširenje postojećeg puta zamišljeno je u duţini od cca 550 metara, nakon čega izuzimajući aluvion rijeke Dobrinje, trasa ostaje poloţena na njenoj prvoj terasi do krajnje, projektom predviĎene stacionaţe. U podlozi ovih recentnih sedimenata nalazi se gornji Miocen (1M3), „Koševska serija“ sačinjena od lapora, glina, alevrolita, glinovitih pješčara i nešto uglja, čija debljina doseţe vrijednost i do 400 m. Na krajnjem rubnom, juţnom (S), odnosno jugozapadnom (SW), dijelu područja Sarajevskog Polja, smješteni su karbonatni sedimenti srednjeg Trijasa (Kotorac), odnosno srednjeg do gornjeg Trijasa (Vrelo Bosne – Hrasnica), čija se moćna i tektonski u blokove razlomljena serija, nalazi u neposrednoj podini kako kvartarnih, tako i miocenskih sedimenata. Moćnost srednje-trijaskih sedimenata (T21), dostiţe maksimalnu debljinu od cca 200 metara, dok je moćnost srednje do gornje-trijaskih sedimenata (T2,3), u rasponu maksimalnih vrijednosti cca 300 do 500 metara. Najmarkantnija rasjedna linija uţeg i šireg okruţenja, pretstavljena je Busovačkim Rasjedom, čija se udaljenost od trase brze ceste procjenjuje na distancu od cca 2 km.

Slika 4 Geološka karta šireg područja XII transferzale

4.7

HIDROGEOLOŠKE I HIDROLOŠKE KARAKTERISTIKE

U hidrogeološkom pogledu, moţe se konstatirati kako su miocenski sedimenti vodonepropusna, izolator sredina, sa veoma rijetkim pojavama izvorišta, koji su za slučaj pojavljivanja veoma slabe izdašnosti (marginalnog karaktera) i bez očekivanja za eventualno vodosnabdjevanje naselja (izrazito lokalnog karaktera). Kvartarni sedimenti (Q), koji podrazumjevaju aluvijalno (al) područje, te sedimente prve rječne terase (t1), shvatamo kao vodonosnu sredinu intergranularne poroznosti sa dobrim hidrogeološkim karakteristikama. Naslage druge (t2) i treće (t3), rječne terase, shvataju se kao sredina srednje propusnih sedimenata intergranularne poroznosti. Trijaski karbonatni sedimenti, spadaju u kategoriju jako zavodnjene sredine kavernoznopukotinske poroznosti, koji su uglavnom osnovni razlog pojavljivanja svih izvorišnih pojava na rubnom području (juţnom, odnosno jugozapadnom dijelu), Sarajevskog Polja.

17

Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole za XII transferzalu, Kanton Sarajevo, dionica 100m prije Stupske petlje – granica entiteta

U kontekstu iznesenog, naglašava se kako su naslage treće riječne terase, zbog svoje hipsometrije, odnosno pozicije u odnosu na projektovanu trasu puta, najmane ugroţeni sedimenti kvartarnog pokrivača. S obzirom na njihovu kvantitativnu zastupljenost, ove naslage se pored lošijih hidrogeoloških karakteristika sredine, takoĎer mogu smatrati marginalnim sedimentima uţeg i šireg okruţenja. U tom smislu, uvijek je potrebno imati na umu dominantnu zastupljenost aluvijalnih sedimenata i sedimenata prve rječne terase, te da je uvaţavajući činjenicu njihovih dobrih akumulativnih i filtracionih karakteristika, neizbjeţno izvući zaključak kako se u ovom slučaju radi o mediju, putem kog je jedino moguće transponiranje svih zagaĎujućih materija u okolni prostor.

Slika 5 Trasa XII transferzale u prostoru Sarajevskog Polja - hidrogeologija područja Što se tiče izvora podzemnih voda za vodosnabdijevanje, stanovništvo sa područja mjesnih zajednica u prostoru obuhvata trase je priključeno na javni sistem vodosnabdijevanja grada Sarajeva. U ovom prostoru, nema izvora koji su uključeni u javni sistem, meĎutim, prisutni su lokalni bunari, koje graĎani koriste ispred kuća za zalijevanje bašta. U hidrografskom smislu prostor kojim prolazi trasa XII trasferzale pripada slivu rijeke Bosne. Početak trase se nalazi na lijevoj obali rijeke Miljacke, a trasa presijeca mostom direktno rijeku Dobrinju. U prostoru obuhvata razmatrane prometnice, evidentiran je povremeni površinski vodotok, na lokaciji Stupske petlje, koji se ulijeva u rijeku Miljacku. Na rijeci Dobrinji, projektom XII transferzale se predviĎa rekonstrukcija mosta radi proširenja trase sa dvije, na četiri kolovozne trake (Projekt XII transferzale 2007.). U ranijem periodu, 2004. godine uraĎen je projekt Novelacije regulacije rijeke Dobrinje koji je uradio Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo, koji nije uzeo u obzir budući projekt XII transferzale. Zbog ove neusaglašenosti projektanti XII transferzale su izveli korekciju regulacije rijeke Dobrinje, na način da su izmijenili rješenje regulacije neposredno prije i iza mosta, kako bi trasa regulisanog korita rijeke Dobrinje prošla u pravcu, okomito na osovinu postojećeg mosta. U prostoru obuhvata trase XII transferzale nalaze se dva vodotoka, Miljacka i Dobrinja.

18

Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole za XII transferzalu, Kanton Sarajevo, dionica 100m prije Stupske petlje – granica entiteta

Rijeka Miljacka do vodomjerne stanice Sarajevo ima ukupnu površinu sliva od F = 338 km2. Ona je tipičan bujični vodotok, čiji je faktor buičnosti odreĎen kao odnos velikih 20-godišnjih i malih 20-godišnjih voda:

QVV 5% Qm V5%

210 0,30

700

iznosi 700, što spada u vrlo visoku vrijednost. Rijeka Miljacka je vodotok planinskog tipa, koji zbog izrazito naseljenog sliva dolikuje povremenim ekstremnim zagaĎenjima mehaničkog porijekla, dok kroz sam grad postaje recipijent za dio komunalnih otpadnih voda. Osnovne hidrološke karakteristike ovog vodotoka date su u tabeli 1. Tabela 5 Pregled karakterističnih proticaja rijeke Miljacke na vodomjernoj stanici Sarajevo

Površina sliva 2 F(km )

Srednji višegodišnji proticaj 3 Qsr(m /s)

338

5,71

Minimalni proticaji ranga pojave 5

10

20

0,80

0,75

0,72

Biološki minimum 3

Q95%(m /s) 0,79

Maksimalni proticaji ranga pojave T(godina) 10

20

50

100

125,9

153,6

195

227

Karakteristični proticaji rijeke Miljacke na mjestu prelaska XII transverzale bit će nešto veći od prikazanih u tabeli koji se odnose na V.S. Sarajevo. To povećanje moţe se izraziti sljedećim izrazom.

QrijekaMiljackaXIItransverzala QrijekaMiljackaXIItransverzala

378 QrijekaMiljackaV.S .Sarajevo 338 1,2 QrijekaMiljackaV.S .Sarajevo

Za ove potrebe dobiveni odnos je procijenjena vrijednost dovoljno precizna za ovaj nivo obrade. Sve karakteristične proticaje iz tabele 1 potrebno je pomnoţiti dobivenim koeficijentom da bi se odredio proticaj za profil prelaska XII transverzale. MeĎutim, svi karakteristični proticaji bit će još dodatno povećani za količinu komunalnih voda koji se upuštaju u rijeku Miljacku uzvodno od profila prelaska XII transverzale. Rijeka Dobrinja ima površinu sliva do vodomjerne stanice Stup od F = 66 km2. TakoĎer spada u bujični vodotok. Prema raspoloţivim podacima i hidrološkoj statističkoj obradi, ovaj vodotok presušuje jednom u 20 godina. Biološki minimum ovog vodotoka iznosi 0,08 m3/s. Karakteristični proticaj na V.S. Stup prezentiraju se u tabeli 2. Tabela 6 Pregled karakterističnih proticaja rijeke Dobrinje na vodomjernoj stanici Stup Površina sliva 2 F(km )

Srednji višegodišnji proticaj 3 Qsr(m /s)

Minimalni proticaji ranga pojave 5

10

20

Biološki minimum 3

Q95%(m /s)

Maksimalni proticaji ranga pojave T(godina) 10

20

50

100

19

Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole za XII transferzalu, Kanton Sarajevo, dionica 100m prije Stupske petlje – granica entiteta

66

1,40

0,17

0,08

0,00

0,080

66

81

103

120

Prezentirani karakteristični proticaji rijeke Dobrinje preuzeti iz hidrološke statističke obrade ovog vodotoka na V.S. Stup i za ove potrebe mogu se u cijelosti preuzeti i za profil prelaska XII transverzale preko ovog vodotoka. MeĎutim, spomenuta statistička hidrološka obrada uraĎena je za minimum 20 godina, te je stoga dobivene rezultate potrebno prihvatiti sa dozom izvjesnog nepovjerenja, a naročito kada su u pitanju velike vode. Što se tiče kvalitativnog stanja površinskih voda u prostoru obuvata transferzale, prema Uredbi o kategorizaciji vodotoka iz 1999. godine, rijeka Miljacka na razmatranom potezu spada u vodotok III kategorije, a rijeka Dobrinja u vodotok II kategorije. Radi ocjene trenutnog stanja kvalitete vode u rijekama Miljacki i Dobrinji, u okviru izrade Zahtjeva, uraĎeno je testiranje: Lokacija 1: kvalitete vode rijeke Miljacke, na lokalitetu početne stacionaţe transferzale 0+000,00, na desnoj obali rijeke Miljacke Lokacija 2.: kvalitete voda na rijeci Dobrinji, na lokalitetu gdje trasa trasa transferzale presijeca rijeku na stacionaţi 1+586,23 Lokacije koje su odabrane za ispitivanje trenutnog stanja kvaliteta voda, biti će lokacije na kojima se predlaţe monitoring u fazi graĎenja transferzale. Rezultati ispitivanja pokazuju da su maksimalno dozvoljene koncentracije za neke parametre prekoračene. Povećana koncentracija navedenih parametara upućuje na prisutnost otpadnih voda fekalnog porijekla.

Tabela 7 Rezultati fizikalno-hemijskih parametara za mjesec Juli 2009. godine

20

Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole za XII transferzalu, Kanton Sarajevo, dionica 100m prije Stupske petlje – granica entiteta

Parametri

3

MDK

Miljacka

Dobrinja

-

14.07.2009.

14.07.2009.

-

18

5,9

-

408

392

5,8-8,5

8,10

8,21

Rastvoreni kisik (mg O2/l)

6

9,03

10,02

Suspendovane materije (mg/l)

30

34

14

Potrošnja KMnO4 (mg O2/l)

12

3,23

3,30

Sulfati (mg/l SO4)

-

30,2

23,1

Ukupna tvrdoća

-

226

226

Karbonatna tvrdoća (mg CaCO3/l)

-

204

202

Nekarbonatna tvrdoća (mg CaCO3/l)

-

22

24

Kalcij (mg/l)

-

80,2

82,6

Magnezij (mg/l)

-

6,3

4,9

0,1

0,13

0,14

Amonijačni nitrogen (mg N/l)

0,1-0,25

0,97

0,42

Nitratni nitrogen (mg N/l)

0,5-1,5

1,35

1,05

Nitritni nitrogen (mg N/l)

0,01-0,03

0,042

0,018

Ukupni nitrogen (mg N/l)

-

3,912

2,468

0,1-0,25

0,321

0,220

Do 1000

260

60

-

165

30

-

95

25

Datum Mutnoća (NTU) o

Elektroprovodljivost na 20 C (µS/cm) pH-vrijednost

Ţeljezo (mg/l)

Ukupni PO4 (mg P/l) o

Isparni ostatak na 105 C (mg/l) o

Ţareni ostatak na 550 C (mg/l) o

Volatilne materije na 550 C (mg/l)

4.8

KULTURNO-POVIJESNA BAŠTINA

U prostoru obuhvata trase XII transferzale nalaze se : Pravoslavno i katoličko groblje Stup – evidentirani spomenici Kulturno-historijskog naslijeĎa Kantona Sarajevo, na stacionaţi 0+600,00 Staro šehidsko mezarje na lokaciji Stupske petlje u blizini tramvajske pruge, stacionaţa 0+460,00

3

MDK- maksimalno dozvoljene koncentracije prema Uredbi o opasnim i štetnim tvarima u vodama (Sluţbene novine br. 43/07), Uredbi o klasifikaciji voda i voda obalnog mora Jugoslavije u granicama SR BiH (Sluţbeni List SR BiH br. 19/80) i Uredbi o kategorizaciji vodotoka (Sluţbeni List SR BiH br. 42/67)

21

Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole za XII transferzalu, Kanton Sarajevo, dionica 100m prije Stupske petlje – granica entiteta

Tunel spasa - zaštićeni spomenik na prema Listi evidentiranih, prethodno zaštićenih i zaštićenih nepokretnih Spomenika kulture i prirodne baštine Kantona Sarajevo, na potezu od stacionaţe 2+922,00 - 3+000,00

4.9

KORIŠTENJE I ORGANIZACIJA PROSTORA

Cijela dionica XII transferzale prolazi uglavnom zonom stanovanja i zonom društvene infrastrukture.

Prostor kroz koji prolazi trasa XII transferzale

Slika 6 Urbanistički plan grada Sarajeva za urbano područje za period 1986.-2015. godine

22

Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole za XII transferzalu, Kanton Sarajevo, dionica 100m prije Stupske petlje – granica entiteta

Zahvat, odnosno koridor ceste širine 1-2 km odreĎen je Prostornim planom Kantona Sarajevo za period 2003. – 2023., te Urbanističkim planom Kantona Sarajevo, za period 1986.-2015., koji je na snazi od 1999. godine. Imajući u vidu da je koridor trase definiran Prostornim planom, u prostoru XII transferzale nije bilo većih ograničenja za polaganje dvije dodatne trake uz postojeću trasu prometnice i prateće objekte na njoj. MeĎutim, prilikom projektiranja evidentirana su izvjesna ograničenja koja se ogledaju u sljedećem: 









Na lokaciji Stupske petlje, gdje se XII transferzala ukrštava sa Gradskom longitudinalom i gdje trasa XII transferzale prolazi nadputnjakom, koji se proširuje za dvije nove prometne trake, nalazi se Katoličko i Pravoslavno groblje, te staro šehidsko mezarje u blizini tramvajske pruge, smještene na gradskoj longitudinali. Trasa presijeca Rijeku Dobrinju postojećim mostom. Proširenje trase sa dvije na četri prometne trake, uvjetovalo je projektiranje rekonstrukcije postojećeg mosta i regulacija rijeke Dobrinje, u cilju zaštite okolnog područja od 100-godišnje velike vode. Kota stogodišnje velike vode je uvjetovala poloţaj trase, odnosno mosta u visinskom pogledu. U području obuhvata trase XII transferzale ukazana je potreba izgradnje podhodnika na Gradskoj longitudinali , podhodnika na XII transferzali na stacionaţi 0+620 radi omogućavanja meĎusobne komunikacije izmeĎu individualnih stambenih objekata na lokaciji Stupske petlje (Rampa C i D), te podhodnika na stacionaţi 2+922.29 radi komunikacije izmeĎu individualnih stambenih objekata i objekata kolektivnog stanovanja- stambene zgrade. TakoĎer, radi kominikacije bila je neophodna izgradnja i potputnjaka na stacionaţi 0+292.00, te na stacionaţi 0+600.00. Na trasu XII transferzale priključuju se vaţne lokalne prometnice: Ul. Hafiza Bjelavca, Aleja Bosne Srebrne, Stupska ulica i Kasindolska ulica, te gradske magistralne prometnice Transferzala A, planirane Transferzale B i Transferzala C, što je uvjetovalo projektiranje adekvatnih priključenja ovih prometnica na trasu XII transferzale Na dijelu trase od 2+220,00 -2+620, nalazi se područje Aerodroma Sarajevo, što je uvjetovalo projektiranje adekvatnog pristupa sa trase XII transferzale na ovaj infrastrukturni objekt

Prilikom projektiranja trase uvaţena su sva prostorna ograničenja vezana za priključenje postojećih prometnica na trasu XII transferzale, kao i za komunikaciju izmeĎu objekata sa jedne i druge strane trase prometnice. 4.10

TLO I POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE

Trasa XII transferzale prolazi urbanim naseljenim područjem grada Sarajeva, koje je u Urbanističkom planu Kantona Sarajevo i Prostornim planom Kantona Sarajevo predviĎeno za stanovanje i poslovne objekte. U tom smislu, u prostoru obuhvata trase ne egzistira poljoprivredno zemljište, niti se tlo koristi u poljoprivredne svrhe.

23

Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole za XII transferzalu, Kanton Sarajevo, dionica 100m prije Stupske petlje – granica entiteta

XII transferzala

Slika 7Prostorni plan Kantona Sarajevo - Poljoprivredno zemljište

4.11

FLORA I FAUNA

Trasa XII transferzale prolazi urbanim područjem grada, te je s tim u svezi i prisustvo flore značajno oskudno zbog dejstva antropogenog faktora. Na samo dvije lokacije su prisutni elementi flore i vegetacije. Prva lokacija je gdje trasa transferzale presijeca rijeku Dobrinju, na stacionaţi 1+568,23. Ovdje je prisutna preteţno ţbunasta vegetacija vrbe i drugih niţih biljaka karakterističnih za priobalno područje. Pojas ove vegetacije je uzak i pruţa se uglavnom diskontinuirano uz rijeku. Druga lokacija je na potezu od Aerodroma Sarajevo do kraja entiteta, od stacionaţe 2+922.29 do kraja transferzale duţine cca.500 m. Za ovu livadu, karakteristično je da je u procesima transformacije ekosistema došlo je do razvoja sekundarne vegetacije, koja je

24

Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole za XII transferzalu, Kanton Sarajevo, dionica 100m prije Stupske petlje – granica entiteta

zastupljena mezofilnom livadom sa prisutnim vrstama: livadska vlasulja, klupčasta oštrica, crvena djetelina, kopriva, puzava petoprsta, bijela djetelina, maslačak, zečina, rusomača i druge. Ova livada pripada po Urbanističkom planu Kantona Sarajevo prometnoj površini i na njoj se očekuje u narednom periodu proširenje aerodroske infrastrukture. TakoĎer, treba istaknuti i rasadnik koji se nalazi u prostoru obuhvata trase, na udaljenosti cca.50 m od prometnice, na stacionaţi 1+500.00. Rasadnik je napravljen u vidu čvrste i natkrivene graĎevine. Obzirom da je riječ o urbanoj zoni grada Sarajeva, pretpostavlja se da divljači nema u blizini, te da se već ranije povukla dublje u ekosistem. Što se tiče ţivotinjskog svijeta samog vodotoka Dobrinja, zastupljene ihtiopopulacije su uglavnom salmonide. U koridoru ceste nema zaštićenih područja prema Zakonu o zaštiti prirode Federacije BiH (Sl. Novine FBiH 33/03). 4.12

PEJZAŢ

Trasa XII transferzale prolazi gotovo u potpunosti urbaniziranim područjem, a u njenom prostoru obuhvata ne egzistiraju pejzaţne vrijednosti. Planirana trasa prolazi ravničarskim terenom. Primijenjeni tehnički elementi trase su meĎusobno usklaĎeni sa postojećom prometnicom, tako da je cjelokupni izgled trase dopadljiv. U nastavku se daju glavne karakteristike područja obuhvata trase transferzale.

Slika 8 Trasa XII transfezale – blago penjanje na Stupsku petlju

25

Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole za XII transferzalu, Kanton Sarajevo, dionica 100m prije Stupske petlje – granica entiteta

Slika 9 Lokacija ukrštanja XII transferzale i Južne longitudinale na lokaciji Stupske petlje

Slika 10 Groblje Stup u prostoru obuhvata trase XII transferzale

26

Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole za XII transferzalu, Kanton Sarajevo, dionica 100m prije Stupske petlje – granica entiteta

Slika 11 Trasa presijeca rijeku Dobrinju

Slika 12 Trasa prolazi kroz poslovno-stambenu zonu (trgovački centri Interex, Tus, i sl.)

Slika 13 Trasa transferzale prolazi pokraj Aerodroma Sarajevo

27

Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole za XII transferzalu, Kanton Sarajevo, dionica 100m prije Stupske petlje – granica entiteta

Slika 14 Ulazak trase XII transferzale u isključivo stambenu zonu Aerodromskog naselja

Slika 15 Objekat „Tunel spasa“ u prostoru obuhvata trase XII transferzale udaljen cca. 17 m od ivice trupa prometnice

4.13

INFRASTRUKTURA

U trupu postojeće prometnice, koja će se rekonstruisati radi proširenja, nalaze se brojne instalacije (gasovod, električna rasvjeta, telekomunikacije, vodovod, kanalizacija), a projektom nije riješena kolizija transferzale sa postojećem infrastrukturom.

5

OSNOVNE I POMOĆNE TVARI

Gradnja i korištenje prometnica zahtijeva korištenje tvari i materijala koji se mogu svrstati u sljedeće skupine: -

graĎevinski materijali pomoćni materijali, goriva i maziva (u fazi gradnje) pomoćni materijali -sredstva za odrţavanje puteva (u fazi korištenja)

28

Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole za XII transferzalu, Kanton Sarajevo, dionica 100m prije Stupske petlje – granica entiteta

Nepaţljivo rukovanje ovim materijalima moţe izazvati negativne utjecaje. Potencijalni utjecaji su obraĎeni u narednim poglavljima, kao i mjere koje treba poduzimati izvoĎač radova.

6 6.1

IZVORI EMISIJA I MOGUĆI UTJECAJI NA OKOLIŠ UTJECAJ NA VODE

Trasa planirane prometnice nije smještena unutar definiranih vodozaštitnih zona. MeĎutim, trasa presijeca vodotok Dobrinja i nalazi se u neposrednoj blizini rijeke Miljacke. Iako u zoni zahvata nema izvora podzemnih voda, koji se koriste za vodosnabdijevanje, trasa prometnice je smještena u zoni, koju karakterizira zastupljenost aluvijalnih sedimenata i sedimenata prve rječne terase. Uvaţavajući činjenicu njihovih dobrih akumulativnih i filtracionih karakteristika, ali i radi očuvanja trenutnog stanja kvalitete površinskih voda, utjecaj prometnice na okoliš treba promatrati kroz dva aspekta:  

Utjecaj prometnice na vode tijekom graĎenja, Utjecaj prometnice na vode tijekom eksploatacije. 6.1.1

UTJECAJI NA VODE TIJEKOM GRAĐENJA

Pri izvoĎenju graĎevinskih radova na trasi postoji odreĎeni broj aktivnosti koje mogu prouzročiti negativne posljedice u reţimu tečenja i kvaliteti voda. U tom pogledu najveću opasnost predstavljaju:  GraĎevinski radovi (duboki iskopi, uništavanje i skidanje prirodnog pokrovnog sloja, i drugo), osobito izraţeni tijekom izvoĎenja podhodnika na Gradskoj longitudinali, podhodnika na transferzali, te potuptnjaka - mogući su poremećaji prirodnih pravaca prihranjivanja, a ujedno skidanjem pokrovnog sloja i stvaranjem novih slivnih površina, zamućena ili na drugi način onečišćena voda brzo se drenira u podzemlje.  GraĎevinski strojevi – potencijalna opasnost od prosipanja ili akcidentnih izlijevanja nafte i naftnih derivata, odbacivanje motornih ulja i sličnog otpada.  Nekontrolirano deponiranje iskopanog materijala.  Korištenje neprikladnih materijala za graĎenje.  Nekontrolirana odvodnja sanitarnih voda i onečišćenih oborinskih voda. Radovi na izgradnji predmetne prometnice mogu izazvati zamućenja u rijekama Miljacka i Dobrinja. Takva pojava nije trajna i nakon prestanka izvoĎenja radova uz poduzimanje potrebnih mjera na sanaciji iskopa, te pravilnoj odvodnji, te pojave bi bile smanjene odnosno s vremenom potpuno nestale. Naravno da je tijekom graĎenja potrebno poduzimati sve neophodne mjere kako bi se u što većoj mjeri onemogućila pojava erozije u zoni iskopa, kao i procurivanje ulja i masti iz graĎevinskih mašina, te na taj način spriječilo onečišćenje podzemnih i površinskih voda. Značaj utjecaja: Značajan, potrebno primijeniti mjere prevencije.

29

Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole za XII transferzalu, Kanton Sarajevo, dionica 100m prije Stupske petlje – granica entiteta

6.1.2

TIJEKOM KORIŠTENJA CESTE I U SLUČAJU IZNENADNOG ZAGAĐENJA

Tijekom korištenja i odrţavanja ceste, prisutna su stalna zagaĎivanja kolnika i neposrednog pojasa uz prometnicu koja negativno utječu na kvalitetu površinskih voda, a odnosi se na: 



ZagaĎenje oborinske vode koje padne na prometnicu uslijed : o gubitaka iz sistema za pogon i podmazivanje (benzin, nafta, motorna ulja, tekućine za hlaĎenje i kočenje), o ostataka guma i produkti trošenja habajućeg sloja (ostaci asfalta i bitumena), o emisija produkata sagorijevanja pogonskog goriva (olovo i olovni spojevi, nesagorjeli ugljikovodici, dušični oksidi, čaĎa i katran). Iznenadna zagaĎenja izazvana prometnim nesrećama. Akcidentne situacije dovode do razlijevanja i prosipanja štetnog i opasnog materijala, najčešće su nesreće u kojima dolazi do razlijevanja naftnih derivata koji imaju veliku sposobnost difuzije u teren i podzemlje. Zbog sloţenosti tečenja i zadrţavanja vode u podzemlju zagaĎenje naftnim derivatima ima karakter dugotrajnog djelovanja. ZagaĎenja se mogu aktivirati u različitim hidrološkim uvjetima.

Izgradnjom ove prometnice, praktično se vrši samo preraspodjela, odnosno rasterećenje prometa koji je do sada prolazio tim prostorom. Izgradnjom predmetne prometnice isto prometno opterećenje će se odvijati na dva odvojena kolovoza. Treba naglasiti da je teret zagaĎenja voda koje otiču sa kolovoza u direktnoj vezi sa brojem vozila koji koristi taj kolovoz. Stoga se moţe zaključiti da nova prometnica u hidrološkom smislu neće izazvati povećane negativne utjecaje na kvalitet površinskih i podzemnih voda u toku eksploatacije ove prometnice. Projektanti su u Izvedbenom projektu XII transferzale predvidjeli zatvoreni sistem odvodnje, kojim se prikupljaju otpadne vode sa prometnice, te separatore ulja i masti za tretman otpadnih voda prije njihovog upuštanja u recipijente, vodotok Miljacku i Dobrinju. Iako su projektanti predvidjeli zatvoreni sistem odvodnje i separatore, ipak se preporučuju mjere zaštite radi očuvanja kvalitete površinskih voda u rijekama Dobrinji i Miljacki. Značaj utjecaja: Neznatan, ali se preporučuju mjere zaštite.

6.2

UTJECAJ NA KVALITETU ZRAKA

Utjecaj cestograĎevnih zahvata unutar urbanih područja na kvalitetu zraka ograničen je na usko područje uz samu cestu, a njegov intenzitet ovisi o više faktora, od kojih je svakako najznačajniji količina prometa. negativni utjecaji na kvalitetu zraka se očekuju tijekom faze graĎenja prometnice, u njenom prostoru obuhvata. Ovo je osobito vaţno, obzirom da se u prostoru obuhvata nalaze stambeni objekti.

30

Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole za XII transferzalu, Kanton Sarajevo, dionica 100m prije Stupske petlje – granica entiteta

6.2.1

TIJEKOM GRAĐENJA ZAHVATA

Tijekom izgradnje ceste, moguć je značajan utjecaj na kvalitetu zraka (prašina, dim) u objektima smještenim uz trup prometnice, prouzročen radovima na izgradnji ceste. To su objekti, koji će se proširenjem trase za još dvije prometne trake i razdjelni pojas, svojom lokacijom naći u neposrednoj blizini graĎenja. Ovaj utjecaj će vremenom biti smanjen. U toku faze izgradnje moguća je povremena lokalna pojava većih koncentracija štetnih gasovitih proizvoda sagorijevanja benzina i dizel goriva (CO, CH, NOx, SO2, olovo Pb i spojevi, čaĎ i dim) korištenih za pogon mehanizacije. Pored ovoga, treba imati na umu i mogući negativni utjecaj na kvalitetu zraka uslijed emisija prašine, koje će se javiti prilikom rušenja odreĎenog broja stambenih i poslovnih objekata. Onečišćenje zraka u zoni graĎenja, biti će uzrokovano i prašinom sa kamiona, koji transportuju materijal.

Značaj utjecaja: Značajan, potrebno je poduzimati mjere zaštite za kvalitetu zraka u zoni planiranog zahvata.

6.2.2

TIJEKOM KORIŠTENJA ZAHVATA

Globalno gledano motorni promet ima veliko učešće u zagaĎenju zraka komponentama koje su produkti izgaranja uslijed rada motora. Najveći utjecaj prometa je koncentracijama dušikovog okida. Nasuprot njemu koncentracija olova postaje sve manji problem zbog uporabe kvalitetnijeg goriva u motorima nove generacije. Tipične vrijednosti emisija pojedinih polutanata, koje su sadrţane u ispušnim gasovima vozila (benzin i dizel ), navedene su narednoj tabeli4: Tabela 8 Tipične vrijednosti emisije polutanata iz cestovnog prometa Tip vozila Putnička vozila

Konvencionalna Euro I Euro II EuroIII Euro I

Kamioni i autobusi * svi podaci nisu bili dostupni

CO (g/km)

HC(g/km)

5,9 2,72 1,0 0,64 4,5

1,1

HC + NOx(g/km) 3,0 1,13 0,7 0,56 -

NOx (g/km) 0,5 8

PM (g/km) 0,25 0,18 0,08 0,05 0,612 – 0,36

Izgradnja XII transferzale doprinijeti će značajnom rasterećenju prometa na postojećoj cestovnoj mreţi. Najveći dio tranzitnog prometa, preuzet će transferzala, što će pridonijeti znatnom smanjenju onečišćenja zraka od ispušnih plinova motornih vozila, kako u samom gradu tako i u naseljima Stup i Aerodromsko naselje. 4

U.S. Environmental Protection Agency. Automobile Emissions: An Overview. Fact Sheet OMS-5. August 1994, (http://www.fhwa.dot.gov/environment/aqfactbk/page15.htm). i http://www.fhwa.dot.gov/environment/aqfactbk/page15.htm

31

Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole za XII transferzalu, Kanton Sarajevo, dionica 100m prije Stupske petlje – granica entiteta

Značaj utjecaja: Neznatan, nije potrebno poduzimati mjere zaštite za kvalitetu zraka u zoni planiranog zahvata. 6.3

UTJECAJ NA RAZINU BUKE 6.3.1

TIJEKOM GRAĐENJA ZAHVATA

Tijekom izvoĎenja radova, doći će do povećanja razine buke u prostoru obuhvata transferzale, uslijed rada graĎevinskih mašina na iskopu, kao i prilikom rušenja postojećih objekata na trasi transferzale. Obzirom da je nivo buke u razmatranom prostoru obuhvata već iznad dozvoljenog, te uzimajući u obzir blizinu stambenih objekata, potrebno je tijekom izvoĎenja radova predvidjeti mjere zaštite.

Značaj utjecaja: Značajan, potrebno je poduzimati mjere zaštite od buke u zoni planiranog zahvata. 6.3.2

TIJEKOM KORIŠTENJA ZAHVATA

Puštanjem u promet XII transverzale, trenutno glavni tok prometa na postojećoj prometnici biti će raspodijeljen na više traka, uz očekivano relativno smanjenje intenziteta buke po prometnici, u odnosu na postojeće stanje. Trenutno zbog prometnih guţvi i zastoja buka je veća, posebno na potezu od Stupske petlje do ul. Bosna Srebrna. Rasterećenjem na 4 trake, povećava se prohodnost tj. smanjuju guţve, pa se očekuje i smanjenje buke

Značaj utjecaja: Neznatan, nisu potrebne mjere zaštite.

6.4

UTJECAJ NA VIZUALNE VRIJEDNOSTI

Trasa transferzale prolazi urbaniziranim područjem grada Sarajeva, a planirani zahvat s aspekta smanjenja estetskih vrijednosti prostora nema negativan utjecaj. Primijenjeni tehnički elementi trase su usklaĎeni sa trasom postojeće prometnice, koja već dugi niz godina egzistira na prostoru u kom je planirana gradnja. Cjelokupni izgled trase je dopadljiv i uklopljen u postojeći ambijent. Značaj utjecaja: Neznatan, nisu potrebne mjere zaštite.

6.5

UTJECAJ NA KORIŠTENJE I ORGANIZACIJU PROSTORA

6.5.1 TIJEKOM GRAĐENJA ZAHVATA Prilikom polaganja trase transferzale maksimalno se vodilo računa o postojećoj organizaciji prostora, te načinu i uvjetima njegovog korištenja. Unatoč tomu, planirani zahvat će utjecati na potrebu definiranja novih odnosa u prostoru u njegovom neposrednom okruţenju.

32

Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole za XII transferzalu, Kanton Sarajevo, dionica 100m prije Stupske petlje – granica entiteta

Do odreĎenih negativnih utjecaja prilikom graĎenja zahvata moţe doći uslijed izvoĎenja radova na rekonstrukciji Stupske petlje, koja predstavlja jedan od glavnih ulaza/izlaza iz grada, a u okviru koje egzistira i tramvajski promet. TakoĎer, tijekom gradnje prometnice, najveći utjecaj je prepoznat kod prohodnosti i organizacije prometa, za pješake i vozila na cijeloj dionici transferzale, kao i vaţnim gradskim prometnicama, koje su priključene na transferzalu. TakoĎer, treba istaknuti prisustvo velikog broja mehanizacije u uskom području zahvata, što dodatno moţe negativno utjecati na korištenje i organizaciju prostora. Ovaj problem će biti najizraţeniji na lokaciji Stupske petlje.

Značaj utjecaja: Značajan, potrebno je primijeniti mjere zaštite. 6.5.2 TIJEKOM KORIŠTENJA ZAHVATA Izgradnja, odnosno rekonstrukcija XII transferzale, koja osim proširenja za nove prometne trake, obuhvata i izgradnju objekata (podputnjaka, podhodnika) omogućiti će: Rješenje problema prometnih guţvi na ulazu/izlazu iz Sarajeva (lokacija Stupske petlje), Brţu i bolju komunikaciju grada Sarajeva sa vaţnim infrastrukturnim objektomAerodromom Sarajevo, putem rekonstrukcije priključenja Aleja Bosne Srebrne na transferzalu, kao i sa drugim entitetom Rješavanje problema pješaka na lokaciji ukrštanja Stupske petlje i Gradske longitudinale, izgradnjom podhodnika ispod tramvajske pruge Bolju komunikaciju izmeĎu stambenih objekata na lokaciji Stupske petlje , izgradnjom podputnjaka i podhodnika Ovakvo projektno rješenje, osigurati će uvjete za kvalitetniji urbani razvitak grada Sarajeva, ali i naselja direktno uz prometnicu. Značaj utjecaja: Neznatan, nisu potrebne mjere zaštite.

6.6

UTJECAJ NA KULTURNO-POVIJESNU BAŠTINU

6.6.1 TIJEKOM GRAĐENJA ZAHVATA Kulturno-povijesna dobra u području zahvata mogu biti izravno ugroţena izgradnjom ove prometnice, budući da se na lokaciji Stupske petlje, gdje se planiraju veliki graĎevinski radovi na proširenju postojećeg natputnjaka, izgradnji podhodnika i podputnjaka, nalaze evidentirana kulturno-povijesna dobra. Značaj utjecaja: Vrlo značajan, potrebno je primijeniti mjere zaštite. 6.6.2

TIJEKOM KORIŠTENJA ZAHVATA

Značaj utjecaja: Neznatan, nisu potrebne mjere zaštite.

33

Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole za XII transferzalu, Kanton Sarajevo, dionica 100m prije Stupske petlje – granica entiteta

6.7

UTJECAJ NA FLORU I FAUNU 6.7.1

TIJEKOM GRAĐENJA ZAHVATA

Habitati biljaka i ţivotinja uslijed uspostavljanja gradilišta, radnih prostora i privremenih odlagališta materijala bit će narušeni. Čitav proces u mnogome će doprinijeti gubitku prvenstveno biljnog pokrivača kao glavnog staništa ţivotinjskih vrsta. Teške mašine korištene pri ovakvim radovima dovode do zbijanje zemljišta (narušavanje pedofaune), čime se remeti vodni bilans u dubljim slojevima što ograničava rast biljnih vrsta. Ugaţena staništa nakon gradnje naseljavaće biljne vrste sa dobro razvijenim korijenovim sistemom karakteristične za vegetaciju ugaţenih staništa Eventualne otpadne vode sa gradilišta mogu dodatno zagaĎivati i degradirati biljne zajednice. Prostor izgradnje u gotovo cijelom prostoru obuhvata transferzale je izgraĎen i urbaniziran, uz izuzetak malog dijela prostora - livada neposredno prije granice entiteta, te vodotok Dobrinja, gdje postoje eventualni uvjeti za ţivot faune. MeĎutim, intenzivan prometni promet, kako postojećom prometnicom, tako i zračni promet na sarajevskom aerodromu, uz koji je smještena ova livada, utjecao je na to da su moguće ţivotinjske vrste uglavnom napustile svoja boravišta i povukle se dublje u ekosistem. Rasadnik, koji se nalazi u prostoru obuhvata trase na udaljenosti cca.50 m od prometnice je napravljen u vidu čvrste i natkrivene graĎevine, te neće biti utjecaja na rast i razvoj biljaka u rasadniku.

Značaj utjecaja: Neznatan, zaštita flore i vegetacije osigurati će se provoĎenjem ostalih preporučenih mjera zaštite.

6.7.2

TIJEKOM KORIŠTENJA ZAHVATA

Značaj utjecaja: Neznatan, nisu potrebne mjere zaštite.

6.8

UTJECAJ NA TLO I POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE

6.8.1 TIJEKOM GRAĐENJA I KORIŠTENJA ZAHVATA Prometnice višestruko negativno utječu na poljoprivredna tla i agro ekosisteme u svoj neposrednoj blizini, pa i šire. Najveća i nepovratna šteta koja se nanosi tlu je trajna prenamjena tala, jer se potpuno i zauvijek izuzimaju iz biljne - poljoprivredne i šumarske proizvodnje. U prostoru obuhvata trase transferzale ne egzistira tlo, koje se koristi ili se planira koristiti u poljoprivredne svrhe.

34

Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole za XII transferzalu, Kanton Sarajevo, dionica 100m prije Stupske petlje – granica entiteta

Značaj utjecaja: Neznatan, nisu potrebne mjere zaštite. 6.9

UTJECAJ NA INFRASTRUKTURU

U trupu prometnice nalazi se postojeća infrastruktura podzemnih instalacija vodovoda, kanalizacije, telekomunikacija, električne rasvjete, gasovoda, a na trasi egzistiraju i stubovi električne rasvjete. Na trasi prometnice postoje 4 stambena objekta, te 4 poslovna objekta koji će se izgradnjom transferzale moratu rušiti. Značaj utjecaja: Značajan, potrebno je primijeniti mjere zaštite.

6.10

POZITIVNI UTJECAJI

Izgradnja XII transferzale, koja podrazumijeva kako je prethodno rečeno, proširenje po trasi postojeće prometnice za dvije nove prometne trake i za nove prateće objekte, polučiti će i značajne pozitivne utjecaje na okoliš, kao što su:     

Povećanje sigurnosti prometa – cesta je projektirana za visoki prometni standard. Poboljšanje uvjeta prometa pješaka na lokaciji Stupske petlje Rasterećenje ulaza i izlaza iz glavnog grada BiH, te gradske mreţe prometnica. Poboljšanje prometne veze izmeĎu dva entiteta Poboljšanje i ubrzanje dolaska/odlaska sa aerodroma u pravcu grada Sarajeva, te prema drugim prometnim pravcima.

7 7.1

MJERE ZA USKLAĐIVANJE OBAVEZA OPERATORA MJERE SPRJEČAVANJA I SMANJENJA ŠTETNIH UTJECAJA NA VODE 7.1.1

    

Primjena dobrih praksi upravljanja gradilištem navedenih u Planu upravljanja otpadom, koji je u prilogu ovog zahtjeva Sav materijal od iskopa koji neće biti odmah upotrijebljen u graditeljskim aktivnostima mora biti deponiran na za to predviĎenim lokacijama zaštićenim od pojave erozije. Ne dozvoljava se skladištenje goriva i maziva duţ trase ceste. Kod pretakanje goriva i maziva na graĎevinskim strojevima koristiti zaštitne folije. Provoditi učestalo i kontrolirano zbrinjavanje komunalnog i opasnog otpada na propisan način, odnosno zabraniti bilo kakvo privremeno ili trajno odlaganje otpadnog materijala na okolno tlo, te osigurati nepropusne kontejnere za otpad. 7.1.2

  

TIJEKOM PRIPREME I GRADNJE ZAHVATA

TIJEKOM KORIŠTENJA CESTE I U SLUČAJU IZNENADNOG ZAGAĐENJA

Zaštiti površine osjetljive na eroziju sredstvima stabilizacije i biljkama koje sprječavaju eroziju. Redovito odrţavanje sustava odvodnje. Ukoliko rezultati praćenje stanja voda pokaţu povećanu razinu onečišćenja, znači da predviĎeni sustav zaštite nije dobro proveden ili nije djelotvoran. U tom slučaju treba

35

Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole za XII transferzalu, Kanton Sarajevo, dionica 100m prije Stupske petlje – granica entiteta

ţurno utvrditi razloge uslijed kojih je došlo do onečišćenja, te prema potrebi predvidjeti dodatne mjere zaštite. 7.2

MJERE ZAŠTITE KVALITETE ZRAKA 7.2.1

      

TIJEKOM PRIPREME I GRADNJE ZAHVATA

U cilju sprječavanja emisije prašine, izvoĎač radova je duţan transport asfalta, šljunka, kamenog i zemljanog materijala, te drugih materijala, vršiti ceradom prekrivenim kamionima Transport kamena i šljunka, IzvoĎač radova je duţan vršiti u vlaţnom stanju Brzina kretanja transportnih vozila ne treba prelaziti 30 km/h IzvoĎač radova kod transporta treba izbjegavati prazni hod IzvoĎač radova će biti obavezan da kupuje materijal od postojećih kamenoloma i pozajmišta materijala i asfaltnih baza, koji rade po vaţećim okolinskim dozvolama. Ukoliko izvoĎač procijeni da je neophodno da u zoni graĎenja instalira vlastitu betonaru, duţan je ishoditri okolinsku dozvolu, prema proceduri reguliranoj Zakonom o zaštiti okoliša FBiH (33/03) IzvoĎač radova mora poštovati Program organizacije prometa tijekom izvoĎenja radova, koji treba biti uraĎen prije početka izvoĎenja radova, a koji treba da spriječi guţve i zastoje u prometu u prostoru obuhvata trase.



IzvoĎač će specifirati i slijediti mjere za kontrolu sve prašine nastale rukovanjem opremom i/ili tijekom sanacijskih radova. IzvoĎač će predati plan u kojem su navedeni predloţeni putevi za prijevoz materijala i dat će izjave o predloţenoj metodi kontrole prašine tamo gdje se prijevoz kroz naselja ne moţe izbjeći. IzvoĎač je duţan da u toku izgradnje puta stalno vrši prskanje nepokrivenih površina, koristi pokrivače za pokrivanje suhog materijala.



Raznošenje prekomjernih emisija prašine sa lokacija radova prema stambenim objektima minimizirati postavkom privremenih vertikalnih barijera (panela), kao i povremenim obaranjem prekomjerne prašine prskanjem radnih površina minimalnom količinom vodene magle. IzvoĎač radova je duţan da osigura da je sva graĎevinska oprema licencirana i odobrena u skladu sa domaćim propisima, po mogućnosti certificirana u skladu sa EU standardima. IzvoĎač radova je duţan koristiti suvremene strojeve i vozila koja ispunjavaju okolišne standarde u pogledu emisije štetnih gasova (potpunije sagorijevanje), upotrebu filtera za smanjenje emisije čestica čaĎi, nabavku i upotrebu goriva koje ima povoljan kemijski sastav (nizak sadrţaj sumpora) te efikasno/sigurno pretakanje.

 

7.3 MJERE ZA SMANJENJE ORGANIZACIJU PROSTORA

NEGATIVNIH

UTJECAJA

NA

KORIŠTENJE

I

7.3.1 TIJEKOM PRIPREME I GRADNJE ZAHVATA  Ograničiti kretanje teške mehanizacije prilikom izgradnje prometnice, odnosno koristiti postojeću mreţu putova, koju nakon završetka graĎevinskih radova treba sanirati.  Uraditi Program organizacije prometa prije početka izvoĎenja, za pješake i vozila, kako ne bi dolazilo da zastoja u prometu tijekom izvoĎenja radova.

36

Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole za XII transferzalu, Kanton Sarajevo, dionica 100m prije Stupske petlje – granica entiteta

7.4 MJERE ZA SPRJEČAVANJE POVIJESNO NASLIJEĐE 7.4.1 

 



7.5

UTJECAJA

NA

KULTURNO-

TIJEKOM PRIPREME I GRADNJE ZAHVATA

Obavezno primijeniti predloţenu tehnologiju izvoĎenja radova u Izvedbenom projektu, na rekonstrukciji natputnjaka iznad Gradske longitudinale na lokaciji Stupske petlje (sa konzolnim prepustima na jednu i na drugu stranu, a skela za konzolne prepuste treba da se osloni na proširenu naglavnu gredu iznad šipova), koja omogućava radove bez izmještanja grobova. Prije izvoĎenja radova, neophodno je dobiti suglasnost Pravoslavne i katoličke crkve za predloţenu tehnologiju graĎenja Ukoliko se tijekom izvoĎenja radova na iskopu podhodnika ispod Gradske longitudinale (tramvajske pruge) eventualno pronaĎu arheološki nalazi ili tragovi dobara kulturno-povijesne vrijednosti, obustaviti radove i obavijestiti Zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeĎa Kantona Sarajevo (Prilog br.4) Organizacijom gradilišta potrebno je u onemogućiti bilo kakve aktivnosti koje bi mogle oštetiti kulturno dobro (uzimanje materijala, deponiranje materijala, manipulativne kretnje mašina i slično). MJERE ZA SMANJENJE NEGATIVNIH UTJECAJA NA INFRASTRUKTURU 7.5.1

 

TIJEKOM PRIPREME I GRADNJE ZAHVATA

Prije početka izvoĎenja radova, uraditi projekt izmještanja instalacija koje egzistiraju u i na trupu prometnice, te dobiti saglasnosti vlasnika instalacija za projekt Projekt izmještanja instalacija ugraditi u tendersku dokumentaciju za izvoĎenje radova MJERE ZAŠTITE KOD PRESELJENJA STANOVNIŠTVA

7.6 

7.7

NEGATIVNIH

U narednom periodu, potrebno je izraditi Elaborat o eksproprijaciji i kroz investicioni program omogućiti vlasnicima pravično obeštećenje, tako da mogu riješiti novo stambeno pitanje/poslovno rješenje POSEBNE MJERE ZAŠTITE

Potrebno je izraditi plan ţurne intervencije u slučaju akcidenata. Koji treba da sadrţi najmanje sljedeće elemente:  Ukoliko doĎe do havarija vozila koje nosi opasni teret u praškastom ili granularnom stanju, zaustavlja se promet i upućuje se zahtjev specijaliziranoj sluţbi koja treba da obavi operaciju uklanjanja opasnog tereta i asanaciju kolovoza. Rasuti praškasti ili granulirani materijal se mora ukloniti sa kolovoza isključivo mehaničkim putem (vraćanjem u novu prikladnu ambalaţu, čišćenjem, usisavanjem, itd.), bez ispiranja vodom.  Ukoliko doĎe do havarije vozila sa tečnim opasnim materijama, odmah se zaustavlja promet i alarmira nadleţna sluţba i angaţiraju specijalizirane ekipe za sanaciju havarije. Prosuta materija se uklanja sa kolovoza posebnim sorbentima. Ukoliko je tečnost dospjela van profila i zagadila tlo sanacija se vrši njegovim uklanjanjem. Sve materije prikupljene na ovaj način tretiraju se prema posebnim postupcima regeneracije ili se deponiraju na, za takve materije predviĎenim odlagalištima.

37

Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole za XII transferzalu, Kanton Sarajevo, dionica 100m prije Stupske petlje – granica entiteta

8

OPIS MJERA PLANIRANIH ZA MONITORING

Osnovna namjena plana monitoringa stanja okoliša jeste sagledavanje efekata preventivnih i zaštitnih mjera, te uvoĎenja neophodnih poboljšanja i ispravki. On treba da olakša i omogući adekvatno sprovoĎenje predloţenih mjera prevencije i minimizacije negativnih utjecaja iznesenih u ovom Zahtjevu. U kontekstu svega prethodno rečenog, neophodno je imati prethodno osmotreno nulto stanje kvaliteta okoliša, a prije izvoĎenja bilo kakvih graĎevinskih radova. U tom smislu, kao najznačajniji element plana potrebno je predvidjeti uspostavu sistema monitoringa stanja okoliša na području utjecaja planirane rekonstrukcije transferzale za fazu graĎenja. Uspostava monitoringa sastavni je dio sagledavanja i vrednovanja promjena nastalih u okolišu tijekom faza gradnje transferzale. Svakako da je monitoring nultog stanja kvaliteta okoliša preduvjet za sprovoĎenje adekvatnih analiza, te poduzimanje odgovarajućih mjera za prethodno pomenute obje faze. Tijekom faze graĎenja transferzale, planira se monitoring kvalitete površinskih voda, kvalitete zraka i razine buke na lokacijama prikazanim u Prilogu 3.

8.1

MONITORING KVALITETE VODA

Obzirom da su u prostoru obuhvata nalaze površinski vodotoci Miljacka i Dobrinja, radi očuvanja kvalitete vode u ovim vodotocima, planira se monitoring, ali samo u fazi graĎenja. U fazi eksploatacije zahvata, ne planira se monitoring, obzirom da se projektom predviĎa zatvoreni sistem odvodnje i separatori ulja i masti, prije ispuštanja otpadne vode sakupljene sa prometnice u ove vodoteoke. Što se tiče podzemnih voda, u prethodnim poglavljima je navedeno da se u prostoru obuhvata ne nalazi izvori podzemnih voda koji se koriste za vodosnabdijevanje. Obzirom na činjenicu, da je u prostoru zahvata dominantna zastupljenost aluvijalnih sedimenata i sedimenata prve riječne terase, a imajući na umu njihove dobre akumulativne i filtracione karakteristike, zaštita podzemnih voda, kako u fazi graĎenja tako u fazi eksploatacije transferzale, biti će osigurana primjenom predloţenih mjera zaštite voda. Iz ovog razloga, monitoring podzemnih voda se ne predlaţe. 1.

Slika 16 Prikaz mjerenih mjesta za monitoring kvalitete površinskih voda (Miljacka i Dobrinja)

38

Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole za XII transferzalu, Kanton Sarajevo, dionica 100m prije Stupske petlje – granica entiteta

1.

2.

LEGENDA: Mjerni profil

Tijekom izvoĎenja radova na lokaciji u blizini rijeke Miljacke, stacionaţa 0+000,00 (Mjerno mjesto 1.), i u blizini rijeke Dobrinje stacionaţa 1+586,23 (Mjerno mjesto 2.), potrebno je izvesti monitornig kvalitete vode u ovim vodotocima na sljedeći način:  Dinamika monitoringa:jednom mjesečno i dodatno na prituţbu  Paramatri koji su predmet monitoringa: ukupno rastvorene suspendirane čestice i minaralna ulja

39

Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole za XII transferzalu, Kanton Sarajevo, dionica 100m prije Stupske petlje – granica entiteta

8.2

MONITORING RAZINE BUKE

Monitoring razine buke planira se samo za period gradnje transferzale, na dvije lokacije (Prilog br.3):  Lokacija 1: Stambeni objekti u blizini Stupske petlje, za vrijeme izvoĎenja radova na rekonstrukciji Stupske petlje  Lokacija 2.: Stambeni objekti Aerodromsko naselje C4, za vrijeme izvoĎenja radova na dionici od Stupske petlje do granice entiteta Monitoring će se izvoditi u skladu sa standardom JUS U.J6.039, jedanput mjesečno i na prituţbu. Monitoring razine buke tijekom korištenja transferzale se ne planira. Naime, u prostoru obuhvata prometnice trenutna razina buke je iznad dopuštene. Nakon puštanja u promet transferzale, očekuje se smanjenje buke, radi rasterećenja prometa. 8.3

MONITORING KVALITETE ZRAKA

Monitoring kvalitete zraka se planira samo za period gradnje transferzale, na sljedeći način: - Lokacije monitoringa (Prilog br. 3):  Lokacija 1: Stambeni objekti u blizini Stupske petlje, za vrijeme izvoĎenja radova na rekonstrukciji Stupske  Lokacija 2.: Stambeni objekti Aerodromsko naselje C4, za vrijeme izvoĎenja radova na dionici od Stupske petlje do granice entiteta - Predmet monitoringa će biti sljedeći parametri: Koncentracija azotnih oksida NO2, NO, Nox, Koncentracija lebdećih čestica PM10 - Metod monitoringa : BAS ISO 7996 Kemiluminiscentna metoda, BAS ISO 10498 Ultravioletna fluorescence metoda, BAS ISO 10473 Metoda absorpcije beta zracima - Učestalost monitoringa: jedanput mjesečno i na prituţbu ili ako doĎe do izmjene u korištenju mehanizacije Monitoring kvalitete zraka tijekom korištenja transferzale se ne planira. Nakon puštanja u promet transferzale, doći će do rasterećenja prometa na ovoj prometnici, što će imati pozitivan utjecaj na kvalitet zrak u prostoru obuhvata prometnice.

9

ALTERNATIVNA RJEŠENJA

Scenarij "bez projekta" ne bi promijenio sadašnju nezadovoljavajuću situaciju zagušenja prometa koja bi se pogoršavala vremenom, povećavanjem kako lokalnog, tako i tranzitnog promet. Postojeća putna mreţa prolazi kroz stambena i poslovna područja na ulazu u grad Sarajevo (što uključuje i pješake i spori promet). U budućnosti bi veći obim prometa na poboljšanoj postojećoj putnoj mreţi povećao sveukupne konflikte miješanog prometa i rizik od prometnih udesa, a takoĎer bi se povećala i razina buke i zagaĎenje zraka na samom ulazu u grad Sarajevo.

10 ZAKLJUČAK U okviru Zahtjeva za izdavanje okolišne dozvole analiziran je namjeravani zahvat odnosno graĎevinsko-tehnička rješenja, šira i uţa lokacija i područje utjecaja zahvata kroz odnos

40

Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole za XII transferzalu, Kanton Sarajevo, dionica 100m prije Stupske petlje – granica entiteta

zahvata s dokumentima prostornog ureĎenja. Nakon toga procijenjeni su mogući negativni i pozitivni utjecaji koji bi nastali izgradnjom transferzale, kao i mjere kojima se negativni utjecaji mogu spriječiti odnosno ublaţiti. Za analize i ocjene neposrednog utjecaja transferzale na okoliš, razmatran je prostor obuhvata i to 250 metara obostrano od osi ceste. Temeljem ovih analiza moţe se zaključiti da planirani zahvat, uz poduzimanje svih mjera ublaţavanja/zaštite navedenih u ovoj studiji, neće imati značajniji negativan utjecaj na neposredni okoliš na predmetnom lokalitetu.

11 REFERENTNA LITERATURA: 1. 2. 3. 4. 5. 6.

Odvodnja prometnica – zaštita okoliša od negativnog djelovanja, GF-Zagreb, 2000.g. Prostorni plan Kantona Sarajevo, Sarajevo, 2006. Lokalni ekološki plan Općine Novi Grad Kanton u brojkama, Federalni zavod za statistiku, Sarajevo, 2009. Klimatološka analiza 2008 godinu., Federalni meteorološki zavod, Sarajevo Procjena utjecaja na okoliš za projekt Sarajevska obilaznica – Institut za hidrotehniku G.F. Maj, 2004.

41

Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole za XII transferzalu, Kanton Sarajevo, dionica 100m prije Stupske petlje – granica entiteta

12 PRILOZI

42

Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole za XII transferzalu, Kanton Sarajevo, dionica 100m prije Stupske petlje – granica entiteta

Prilog br. 1 Mišljenje Ministarstva prostornog ureĎenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo

43

Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole za XII transferzalu, Kanton Sarajevo, dionica 100m prije Stupske petlje – granica entiteta

Prilog 2. Situacija XII transferzale sa prikazom objekata koji se planiraju graditi, te ograničenjima u prostoru

44

Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole za XII transferzalu, Kanton Sarajevo, dionica 100m prije Stupske petlje – granica entiteta

Prilog br. 3 Prikaz lokacija planiranih za monitoring okoliša tijekom gradnje transferzale

45

Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole za XII transferzalu, Kanton Sarajevo, dionica 100m prije Stupske petlje – granica entiteta

Prilog br. 4 Mišljenje Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeĎa Kantona Sarajevo

46

Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole za XII transferzalu, Kanton Sarajevo, dionica 100m prije Stupske petlje – granica entiteta

Prilog br. 5 Saglasnosti i mišljenja vlasnika podzemnih instalacija u trupu i na trasi transferzale

47

Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole za XII transferzalu, Kanton Sarajevo, dionica 100m prije Stupske petlje – granica entiteta

Prilog br. 6 Kopije ostalih zahtjeva za dobivanje suglasnosti

48

Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole za XII transferzalu, Kanton Sarajevo, dionica 100m prije Stupske petlje – granica entiteta

Prilog br. 7 Plan upravljanja otpadom

49